Demografija
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika).
U Zagrebu je u razdoblju od 1991. do 2001. zabilježena prirodna depopulacija, tj. više umrlih nego rođenih, što se dogodilo prvi put otkako se stanovništvo popisuje, od 1857. godine. U tih deset godina umrle su 1923 osobe više nego je bilo rođenih, navodi se u studiji Demografski razvoj grada Zagreba u razdoblju 1991.-2001. Studiju je izradio Odjel za demografiju zagrebačkog Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, a o njoj će biti riječi u ponedjeljak na sjednici Gradske skupštine. No u tom je razdoblju ipak zabilježen vrlo blagi porast broja stanovnika Zagreba, po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,1 posto, zbog većeg doseljavanja od iseljavanja. U Zagreb su se u tom razdoblju doseljavala u prosjeku 634 stanovnika godišnje, što je gotovo deset puta manje od stoljetnog prosjeka: između 1857. i 2001. broj stanovnika Zagreba svake se godine povećavao u prosjeku za 5110. Po popisu 2001., u Zagrebu živi 53 posto stanovnika koji su tu i rođeni i 47 posto Zagrepčana koji su se doselili.
Između 1991. i 2001. godine iz Zagreba se odselilo 89.288 osoba, uglavnom ratnih godina (1991.-1995.), iako se i od 1997. naovamo bilježi povećan broj odseljenog stanovništva u inozemstvo, najviše mladih, što je posljedica stanja u gospodarstvu i nezaposlenosti. Po popisu stanovništva iz 1991., u Zagrebu je živjelo 777.826 stanovnika, a 2001. 784.166 stanovnika. Pritom središte grada bilježi pad stanovništva, druga gradska zona stagnaciju, odnosno minimalan rast, a porast sesvetsko područje i naselja oko zaobilaznice. Studija pokazuje da je Zagreb u dubokoj starosti i stariji je od ostatka Hrvatske. Udio stanovništva od 65 i više godina porastao je s 11,2 posto 1991., na 14,9 posto 2001. Najstariji je Donji grad, čiji su stanovnici stari prosječno 45,4 godine, a najmlađi je Stenjevec, s prosjekom od 35,8 godina. I po europskim kriterijima Zagreb pripada gradovima s vrlo starim stanovništvom.
Zanimljivo je da je znatno brži demografski rast na području okolice Zagreba, odnosno Zagrebačke županije, koja ima najbrži rast stanovništva u Hrvatskoj. Ondje je ukupan broj stanovnika 313.000, a od 1991. do 2001. porastao je za oko 30.000 ljudi, ili 10,6 posto, uz godišnju stopu od 1,05. U studiji o demografskom razvoju Zagreba od 1991. do 2001. ocjenjuje se da bi jačinu nepovoljnih demografskih kretanja u Zagrebu smanjila aktivna populacijska politika na svim razinama društva.
Ostavite poruku