Novi Zagreb – Informativni web portal

Novi Zagreb

Općenito o Novom Zagrebu

7.rujna 1850. slobodni kraljevski grad na brdu Gradec, Kaptol  i Vlaška ulica  udruženi su u jedinstveni “kraljevski grad Zagreb”. Naredba poreznog ravnateljstva 1852. godine donijela je propis o oslobađanju poreza na 10 godina za sve nove kuće, a one kojima je nadograđen kat ili su iz temelja pregrađene pošteđene su plaćanja poreza u vremenu od 6 godina. Takva porezna politika pokrenula je veliku građevnu djelatnost i počela Zagreb pretvarati u pravi grad. Pošto izgled grada nije bio nimalo za pohvalu, a car Franjo Josip je izrazio želju za posjet Zagrebu, sam ban Jelačić je sastavio komisiju sa kojom je i osobno obilazio ulice i provodio odredbe “reda građenja”.  Sljedećeg desetljeća grad Zagreb napokon uvodi vodovod, dobiva željezničku prugu (1862. godine) te se u njemu počinje razvijati i industrija (plinara, tvornice parketa, kože, duhana, paromlin, parna pilana…). 

U to doba Zagreb doživljava svoj procvat, i urbano se širi do današnjeg Črnomerca, Kvatrića i Trnja pa sve do obala Save. Sa druge strane Save još su mala seoska naselja povezana gradom sa skelom. Krajem 19.-og stoljeća grad broji 80.000 stanovnika i smatra se srednjoevropskim gradom srednje veličine. Dvadeseto stoljeće obilježeno je sa dva velika svjetska rata između kojih je grad dosegao 280.000 stanovnika. Poslijeratna izgradnja forsirala je prelazak na drugu obalu Save i stvaranje Novog Zagreba. Novi Zagreb je sastavni dio grada Zagreba. Izgrađen je južno od rijeke Save odmah poslije Drugog svjetskog rata. 

Novi Zagreb sastoji se od tri četvrti: Novi Zagreb Istok, Novi Zagreb Zapad i Brezovica. Novi Zagreb je prije svega poznat po Zagrebačkom Velesajmu. U to doba gradonačelnik je Većeslav Holjevac, najpopularniji zagrebački gradonačelnik koji je obilježio još jednu epohu zagrebačkog uzleta otvorivši Zagrebački velesajam, Televiziju Zagreb, aerodrom Pleso, Tehnički muzej, Studentski centar, kazalište Gavellu, Zgradu Filozofskog fakulteta, hotel InterContinental , sljemensku žičaru i tako dalje. 

Silvije Degen, objašnjavajući principe Kluba Zagrepčana, rekao je da se Zagrepčanom ne postaje rođenjem u Zagrebu, već poštenjem, radom i ljubavlju prema gradu. Istim riječima možemo okarakterizirati i Većeslava Holjevca, legendarnog zagrebačkog gradonačelnika, porijeklom iz Karlovca. 

Holjevac je na mjestu gradonačelnika bio od 1952. do 1963. godine i u tih jedanaest godina premostio je Savu i proširio grad na njenu drugu obalu izgradnjom Novog Zagreba. Izgradivši 1960. Most slobode, ubrzo je kraj njega izraslo i prvo urbano novozagrebačko naselje Zapruđe. Za njegova mandata Zagreb se približio velikim europskim gradovima dobivši žičaru, Televiziju Zagreb, aerodrom Pleso, Tehnički muzej, Studenski centar, kazalište Gavellu, Zgradu Filozofskog fakulteta, hotel Inter-Continental i naravno današnji Zagrebački velesajam.

1952. Većeslav Holjevac postaje gradonačelnik Zagreba i to je zapravo i početak NOVOG ZAGREBA. Premošćivanjem rijeke SAVE bio je jedan od glavnih uvjeta za širenje grada na jug preko druge obale. 

Većeslav Holjevac bio je i hrvatski političar i pisac. U Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u sindikatima. Član je Komunističke partije Jugoslavije od 1939. i jedan od organizatora antifašističkog pokreta na Kordunu, politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa. Poslije rata, od 1952. do 1962. Holjevac je bio gradonačelnik Zagreba. U vrijeme njegovog mandata Zagreb je “prešao preko Save”. Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u Beograd. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim političkim vrhom, a nakon objavljivanja “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika” 1967., isključen je iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Autor je djela “Hrvati izvan domovine” i “Zapisi iz rodnoga grada”.

1953. – U Zagrebu je popisano 350 829 stanovnika.

1954. – Zagrebački velesajam preseljen je iz Savske ceste u nove paviljone u Novom Zagrebu. Počeo se i eksperimentalno emitirati televizijski program iz zagrebačkog studija.

1957. – Počinje izgradnja prvih velikih stambenih četvrti na južnoj obali Save. Prva su naselja bila Savski Gaj i Zapruđe. Na površini gdje je 1953. popisano samo 2 000 stanovnika niknuo je grad u kojem danas živi više od stotinu tisuća žitelja.

1961. – U Zagrebu je popisano 430 802 stanovnika, otvorena je nova zračna luka u Plesu, rekonstruirana 1974. godine.

1964. - Zagreb je pogodila najveća prirodna katastrofa u njegovoj povijesti. Potkraj listopada nabujale vode Save izlile su se iz riječnog korita i poplavile približno 60 km 2 užeg teritorija grada. Tek 1971. bio je dovršen sustav novih savskih nasipa i odvodni kanal Sava-Odra-Sava, čime su uklonjene opasnosti od novih poplava.

1971. –  U Zagrebu je popisano 566 244 stanovnika, prvi put više od pola milijuna. Otpor hrvatskog naroda jugocentralizmu kulminirao je studentskim štrajkom i pozivom na opći štrajk. Početkom prosinca savezni partijski i armijski vrh izveo je politički udar, vodeći hrvatski političan dali su ostavke i povukli se iz političkog i javnog života, a mnogi istaknuti sudionici hrvatskog pokreta bili su uhićeni i zatvoreni. Matica hrvatska je bila zabranjena.

1972. – Izgrađen je novi most preko Save u istočnom dijelu grada, Most mladosti. Izgradnja Mosta mladosti zadavala je dosta glavobolje stanovnicima NOVOG ZAGREBA uglavnom zbog nepoznanice njegova dovršenja. Umjesto na dan oslobođenja Zagreba – 8.svibnja, gradnja mosta odužila se pa je njegovo otvorenje planirano za 25. svibnja – dan mladosti. 

7. zagrebački most – MOST MLADOSTI trebao je olakšati Novom Zagrebu i njegovim stanovnicima povezanost za gradom i odlaskom na posao, ali i dovesti tramvaj u Novi Zagreb.

1978. – Otvoren je nov ranžirni kolodvor južno od Novog Zagreba, čime je rasterećen teretni željeznički promet kroz uže gradsko područje.

1979. – Tramvaj prvi put prelazi rijeku Savu; nova tramvajska pruga izgrađena je preko Mosta mladosti do naselja Sopot.