Remetinec
Izdavanjem monografije htio se zabilježiti povijesni prelazak Zagreba na desnu obalu Save što je tadašnji gradonačelnik Zagreba Većeslav Holjevac žarko želio i napravio. Većeslav Holjevac 1952. godine postaje gradonačelnik Zagreba i to je zapravo stvarni početak stvaranja Novog Zagreba. Od sela i poljoprivrednih zemljišta s desne obale Save niknuo je pravi grad, koji je danas po svojoj veličini i brojnosti četvrti grad u Hrvatskoj. Premošćivanje rijeke Save bio je jedan od glavnih uvjeta za širenje grada na jug preko druge obale. Monografiju je potpisao i tekstove napisao Franjo Žilić, a fotografije su djelo: Vilka Zubera, Milana Pavića i Ivana Grgića. Fotografije Novog Zagreba kako je izgledao tih godina možete pogledati u galeriji slika. Općina Remetinec, (Novi Zagreb) osnovana je Zakonom o područjima općina i kotara, koji je Sabor Narodne Republike Hrvatske izglasao 5. kolovoza 1955. godine, a prva sjednica novo formiranog Narodnog odbora općine održana je šest dana kasnije, dok su općinski organi počeli s radom već 1. rujna. U sastav nove komune (općine) ušle su bivše općine: Odra, Brezovica, Klara i Stupnik te dijelovi trnjanske i dubranečke općine. Ukupna površina administrativnog područja koje je obuhvaćalo četrdesetak sela i osam gradskih naselja iznosila je oko 23 četvorna kilometra.
Novim zakonom od 1957. godine remetinečka komuna uvrštena je u uže gradsko područje Grada Zagreba. Budući da na području Remetinca tj. Novog Zagreba u to vrijeme nije bilo prikladne zgrade sve do listopada 1956. godine, općinska skupština bila je smještena u Ulici proleterskih brigada (Vukovarska ulica, op.a.), u zgradi kotara Zagreb (danas su u njoj smješteni mjesna samouprava, katastar itd. op.a). Usporedo s gradnjom općinske zgrade u Remetincu (danas je u toj zgradi VI PP Novi Zagreb i pošta) u njenoj neposrednoj blizini počinju i radovi na podizanju prve suvremene gradske četvrti na području Novog Zagreba – Naselje februarskih žrtava ili današnji Remetinečki gaj.
Već početkom 1957. godine grade se stambeni objekti u Savskom Gaju, a kasnije niču naselja Trnsko, Siget, Botinec i Zapruđe. Od 1956. do 1962. godine podignuto je više od šest tisuća stanova smještenih u suvremenim novoizgrađenim objektima, a broj stanovnika je udvostručen. Dok je 1956. godine na području ‘komune’ Remetinec živjelo 23 tisuće osoba, 1962. godine već ih je za deset tisuća više, tj. 32 tisuće, dok se do 1965. broj stanovnika u Novom Zagrebu popeo na 50 tisuća, a struktura stanovništva je bitno izmijenjena. Neposredno nakon osnivanja ‘komune’, Općine Remetinec – Novi Zagreb, poljoprivredno stanovništvo predstavljalo je 60 posto stanovništva, 1961. udio je iznosio 43 posto, dok je početkom 1965. godine udio poljoprivrednog stanovništva tek 27 posto od ukupnog broja stanovnika Novog Zagreba.
Deset remetinečkih godina, tj. novozagrebačkih, karakterizira i brzi rast privrednog potencijala. Izgrađen je Zagrebački velesajam s četrdesetak velikih paviljona, nekoliko novih tvornica i industrijskih pogona, poljoprivrednih gospodarstava i farmi. Naglašena dinamika stambene izgradnje Novog Zagreba u prvih deset godina izdvojila ja tadašnji Remetinec iz područja zagrebačkog seoskog predgrađa zacrtavši jasne konture grada na desnoj obali Save, koji danas ima više od 160 tisuća stanovnika.
Ostavite poruku