Novi Zagreb – Informativni web portal

Dugave

Na “Dan mladosti” i rođenje druga Tita navršena je peta godišnjica polaganja kamena temeljca i početka građenja prvog naselja društveno usmjerenog građenja u gradu Zagrebu, naselja Dugave. Toga dana 25.5.1977. godine na svečanosti održanoj na zelenoj poljani budućeg naselja, počeo se realizirati niz samoupravnih odluka građana, grada i mjesne zajednice Hreljić kao i jedan dug radni proces niza stručnjaka ovog grada koji su prethodili započetoj gradnji naselja Dugave. Vrijedno je spomenuti kratki redosljed događanja koji su prethodili početku građenja:

1975. godina:
- odluka Skupštine općine Novi Zagreb o donošenju provedbenog urbanističkog plana naselja Dugave
- Provedba javnog natječaja za urbanističko arhitektonska rješenja stambenih zona naselja i zone centra
- prvo nagrađeni autorski tim za stambenu zonu 1 i centar naselja: Ivan Čižmek, Tomislav Odak, Tomislav Bilić i Zdenko Vazdar

1976. godina: 
- iz rada Urbanističkog projekta naselja Dugave u Urbanističkom institutu SR Hrvatske iz Zagreba
- izrada programa za izradu idejnih projekata stambenih objekata naselja (USIZ – stanovanja i USIZ – komunalnih djelatnosti grada Zagreba) 
- Paralelno projektiranje stambenih objekata naselja od strane projektnih organizacija grada Zagreba

1977. godina:
- Prihvačanje Urbanističkog projekta po Skupštini općine Novi Zagreb i Mjesnih zajednica Hreljić

25.5.1977. – Početak gradnje naselja Dugave
U tom trenutku grad Zagreb je dobio najbolje planove i projekte koje su stručnjaci ovog grada mogli građanima dati. O tim projektima bilo je dosta natpisa u dnevnoj štampi kao i u mnogim stručnim časopisima. Svi projekti pripremljeni za gradnju nisu se realizirali u potpunosti. U realizaciji stambeni objekti doživjeli su adekvatan stupanj racionalizacije u pogledu građenja fasadnih elemenata i elemenata zajedničkih prostora stanara. Do proljeća 1981. godine useljeno je bilo 2500 stanova, do danas su izgrađeni svi stambeni objekti kolektivnog stanovanja. Plan izgradnje parkirališno-garažnih prostora doživio je veću promjenu. Nisu realizirani garažni objekti tako da se parkirališni prostor uveliko proširio na račun zelenih površina naselja. Po useljenju prvih stanara u stambene objekte već krajem 1980. godine uslijedilo je otvorenje novog objekta škole i odmah zatim objekta dječjeg vrtića. Do realizacije pratećih sadržaja opskrbe naselja nije došlo pravovremeno zbog određenih promjena u načinima investiranja u gradu. Usporedbom projektne dokumentacije za naselje i stupnja realizacije objekata može se danas jasno vidjeti htijenja stručnjaka grada za gradnju humanijeg naselja, svakako se može vidjeti da je naselje Dugave jedan krupan korak dalje u stambenoj gradnji grada Zagreba. Kroz kratak izvještaj osnovnog koncepta projektiranog naselja, podataka o stupnju realizacije naselja i nekoliko ilustracija projekata i realizacije može se dobiti uvid u rezultate izgradnje naselja Dugave.

Idejni koncept
U slijedu kontinuirane izgradnje grada Zagreba, od starog gradskog centra na sjeveru prema periferiji juga, pravokutnim oblicima naselja južnog Zagreba (Sopot, Travno, Utrine, Zapruđe…) suprotstavlja se prepoznatljiva izgradnja naselja Dugave. Završavajući tako širenje grada prema jugu u pitoreskno područje ruralnih naselja Hreljić, Otok i Jakuševec, naselje Dugave jasno formira južno pročelje grada Zagreba. Naselje Dugave izgrađeno je na površini od 84 ha okrenuto leđima prema brzim gradskim prometnicama, u cjelini je otvoreno prema slobodnim površinama centralnog parka naselja predviđenog za odmor i rekreaciju građana. Zemljani nasipi uzduž brzih gradskih prometnica, na sjevernoj i zapadnoj strani zaštićuju naselje od prometne buke. Nasipi su priljubljeni garažnim slobodnostojećim objektima kao jednoj vrsti krute zaštite od buke. Kružna kolna prometnica, danas Sveti Matej (nekad Aleja Vladimira Popovića), obostrano zasađena visokim zelenilom povezuje stambene zone u naselju. Kružnim smjerom kretanja kroz naselje omogućuje dinamične izmjene vizura za objekte (nasuprot u pravolinijskom kretanju u nekim susjednim naseljima). Stanovanje u naselju organizirano je u četiri stambene zone, tri zone kolektivnog stanovanja sa 27 objekata i 4550 stanova, i zona individualne stambene izgradnje Hreljić sa postojećih 60 obiteljskih kuća i planiranih 218 novih objekata. Visina stambenih objekata od deset katova postepeno je sve niža, do četiri kata prema jugoistočnom rubu naselja, gdje se nalazi Hreljić naselje individualne stambene izgradnje, poznato nekad po svojim sajmenim danima i “buvjoj” piazi. Osobita vizualna slika naselja u domeni fizičkih struktura objekata očituje se: u prepoznatljivom prostoru stambenih dvorišta, razigranim visinskim gabaritima stambenih objekata položenih obostrano oko kružne ceste, u ideji oktogonalnog opskrbnog centra, dijagonalnim rasterom u odnosu na postojeći raster grada i drugo. Naziv Dugave, kao i nazivi drugih naselja (Utrine, Zapruđe…) potjeće od naziva zemljišta. Dugave su ravna područja obradivog zemljišta položena uzduž rukavaca rijeke Save. Rukavac rijeke Save u suhom koritu vijuga kroz naselje Dugave od sjevera prema jugu. U punoj dužini je ozelenjen i uredjen za odmor i igru, a svojom udolinom zaštićuje posjetioce. Dvorišta unutar stambenih objekata, dostupna su samo pješacima, to su gradski stambeni vrtovi, kontakt objekata sa tlom, tu su smješteni stambeni trgovi i prostori za odmor i igru djece.  Za razliku od uobičajene prakse u izgradnji većih stambenih objekata, objekti kojima je okruženo dvorište imaju prizemne stanove sa cvjetnim vrtovima orijentiranim na otvorene stambene površine dvorišta. Fizička urbana struktura o kojoj je u tekstu riječ samo prati osnovnu koncepciju realizacije društvenog standarda i standarda opskrbe u budućoj izgradnji naselja Dugave.

U dijagonali pješačkog smjera od sjeverozapada do jugoistoka naselja smješteni su slobodno stojeći objekti pratećih sadžaja: mini shopping centar, društveno kulturni dom, škole, vrtići i drugi sadržaji. Oktogaonalni objekt shopping centra zamišljen je kao prostor namijenjen trgovanju, zabavi i okupljanju stanovnika. Oblikovno je projektiran po uzoru na poznati pješacki pasaž donjogradskog zagrebačkog bloka nazvan Oktogon. Objekt centra sadrži robnu kuću, supermarket, lokale, zanatske sadržaje male privrede, ugostiteljske i zabavne sadržaje. Društveno kulturni centar naselja sadrži: polivalentnu dvoranu, knjižnicu i čitaonicu, prostorije mjesne zajednice i društveno političkih organizacija, klupske prostorije, radionice narodne tehnike i informacijski centar. Autobusni javni promet ulazi u naselje kružnom cestom gdje su smještena autobusna stajališta. Tramvajske linije predviđene su u prvoj paralelnoj ulici na sjevernoj strani naselja. Prvi puta u gradu Zagrebu u okviru programa izgradnje stambenih objekata usvojeni su elementi tehničkih uvjeta za izgradnju zajedničkih prostora stanara. To su polivalentni prostori namijenjeni zborovima stanara, boravku djece i omladine te rekreaciji stanara. Ovi su prostori direktno povezani sa stambenim dvorištima. U okviru novosti u izgradnji naselja u gradu Zagrebu donešene su odluke o izgradnji tehničkog centra za održavanje i kontrolu kvarova u instalacijama i dizalima objekata. Urbanisticki projekt naselja Dugave o čijem konceptu je ovdje riječ, izrađen je u Urbanističkom institutu SR Hrvatske, iz Zagreba, na bazi principa društveno usmjerene stambene izgradnje naselja, na bazi prvo-nagrađenih urbanističko – arhitektonskih rješenja stambene zone 1 i centralne zone naselja i na bazi drugih drugo-nagrađenih rješenja za ostale djelove naselja Dugave.

Provedbi rješenja za urbanističko arhitektonska rješenja naselja Dugave i izradi Urbanističkog projekta prethodila je izrada Provedbenog urbanističkog plana naselja, izgrađenog u Urbanističkom zavodu grada Zagreba, a iznad svega odluka je Skupštine općine Novi Zagreb o prihvačanju navedenog plana, načinu njegove realizacije. Paralelno sa izradom Urbanističkog projekta izrađivala se tehnička dokumentacija za objekte visokogradnje i niskogradnje. Ovo kratko obrazloženje urbanističkog koncepta naselja ima za cilj da informira o urbanističko-arhitektonskim idejama stručnjaka koji su izrađivali planove i da se lakše prati značaj podataka iznesenih u sljedećem poglavlju ovog teksta.

Standard i organizacija
Mjesna zajednica “Dugave” je društvena organizacija. Izraz je razumnog djelovanja ljudi i sredstava u svrhu održavanja vlastitog oblika i sastava, odnosno oblika naselja i njegovog trajanja kroz sagledavanje cjelovitog standarda naselja. Kontinuitet njenog djelovanja potrebno je uspostaviti u fazi planiranja i izgradnje naselja – posebno sa socijalnog i ekonomskog aspekta. Sistem je planiran kao društvena i prostorno funkcionalna sređena cjelina uzajamno povezanih i međuzavisnih dijelova koji se ponašaju kao cjelina koja ima osobinu samoreguliranja i transformiranja u okviru društveno-političke zajednice Općine Novi Zagreb. Stoga je neophodno konstituirati organizacijsko i prostorno Mjesnu zajednicu “Dugave”. Sistem je koncipiran od pet stambenih susjedstava (4 kolektivnog načina stanovanja + 1 individualnog načina stanovanja), zajedničkih funkcija (centralne privredne i neprivredne funkcije), komunikacijskih zona u naselju i oko naselja kao sastavnog dijela integralnog prometnog sistema grada te južnog zaštitnog pojasa naselja koji će biti obrađen u okviru cjelovite studije južne fasade grada Zagreba.

Dinamika naselja je određena integralnim odnosom naselja i grada i to:
- kretanje stanovništva naselja Dugave prema radnim zonama grada, centrom Novog Zagreba i centrom grada,
- kretanje stanovništva u gradu prema radnim mjestima u naselju Dugave,
- gravitacijska kretanja stanovništva dijela naselja Središće i naselja Travno u centar Dugava i zonu proizvodnog zanatstva u individualnoj zoni stanovanja uz povratno kretanje stanovništva naselja Dugave u navedena naselja.

Rukavac Savišće predviđen je kao suha površina pošto je prirodni drenažni sistem takav da je zadržavanje vode u kritičnim razdobljima (max vodostaj podzemne vode) privremenog karaktera (1-2 dana) i ne ugrožava cjelogodišnje mogućnosti korištenja tog prostora.

Kronologija građenja
5.000 stanova, 4.550 stanova u 27 objekata kolektivnog stanovanja i 450 stanova u 218 novih objekata individualnog stanovanja u naselju Hrelić. Izgradnja 400.000 metara kvadratnih brutto stambene površine, 350.000 metara kvadratnih u kolektivnim objektima visine P + 3 do P + 12 i 50.000 metara kvadratnih u zoni individualne izgradnje visine objekata P + 1. Granica zahvata iznosi 84.0 ha površine, zajedno s naseljem Hrelić površine 16.4 ha, s postojećih 60 objekata starog sela. Plan za novih 14.300 stanovnika grada Zagreba, 13.000 u kolektivnim objektima i 1.300 u individualnim, zajedno s postojećim stanovnicima sela 15.000 stanovnika. Gustoća stanovanja 178 stanovnika na hektar. Voditelj izgradnje urbanističkog projekta: Ivan Čižmek, d.i.a., Urbanistički Institut Hrvatske, Zagreb 1976/1977.

Godine 1977., formirala se komisija skupštine općine Novi Zagreb za pračenje građenja te je nastupilo usvajanje urbanističkog projekta s idejnim projektima objekata i infrastrukture po javnom uvidu. Kamen temeljac naselja postavljen je 25.svibnja.1977. Građenje kolektivnih stambenih objekata sa 4.700 stanova započeto je u dvije faze. Prva faza, od 1977.-1979., s prvim useljenjem u stanove, a druga faza od 1979. 1981., prema programu racionalizacije u izgradnji naselja. U izgradnji su sudjelovale građevinske tvrtke Tempo, Industrogradnja, Tehnika, Vladimir Gortan i Novogradnja. Škola u Dugavama izgrađena je prema projektu arhitekta Radovana Tajdera, 1980. godine, a 1978. formirana je župna zajednica Sv.Mateja. Prva misa održana je u stanu 1981. godine. Postavljena je kabelska mreža s televizijskim antenama i pojačalima za 28 ulaza i tehnički centar održavanja naselja prema projektima Zlatka Mrkše dipl. ing. el. Iste godine izgrađena je i dječja ustanova, ambulanta i zajednički prostori stanova te opskrbni centar 1992. i pošta 1994. godine.

Infrastruktura
Faktorima značajnih ograničenja u prostoru pridružuje se infrastruktura. Veliki dio zemljišta Novog Zagreba namijenjen je koridorima infrastrukture, a neposredno i zaštiti tla. Za kvalitetu prostora Južnog Zagreba najvažnije je:

1. Opskrba vodom i zaštita tla:
Ispod sloja humusa, naselja Dugave, Sloboština, Otoka, Hrelića i Jakuševca nalaze se podzemne vode u dubokim šljunčanim slojevima, koje se koriste za piće i higijenu. Iz crpilišta Mala Mlaka i Velika Gorica, voda se, cijevima promjera 1100 mm tlači u vodoopskrbne zone grada (Avenija V. Holjevca). Tlo crpilišta i tla podzemnih voda štite se namjenom i različitim režimima zaštite prostora na velikim površinama periferije grada. Samo crpilište ima namjenu za izgradnju zdenca, a zemljište je ograđeno i pod strogim nadzorom. U nizinskom dijelu Zagreba se primjenjuje mješoviti sustav odvodnje. Sela i naselja sjeverozapadnog dijela ovog područja odvodnjavaju se u sustav javne kanalizacije desne obale Save, a preljevom Jakuševac u rijeku Savu. Sela ovog kraja imaju visok stupanj izgrađenosti sustava odvodnje otpadnih voda. Za ona sela koja to još nemaju, ne postoje tehničke zapreke da budu priključeni na sistem vodova kanalizacije. Dapače, ona imaju prioritet u programima dogradnje sistema. Kompleksno rješenje gospodarenja vodama pa tako i odvodnje, predloženo je u Vodoprivrednoj osnovi grada iz 1981. (Elektroprojekt), a navedena tema obrađena je i u izmjenama i dopunama vodogospodarske osnove koje su u tijeku.

2. Elektroenergija i koridori dalekovoda:
Razmatranim prostorom Novog Zagreba prolaze tri snažna koridora dalekovoda 110 kV, a prema trafostanicama TS Sopot, TS Botinec i TE – TO (s dva voda). Unutar koridora dalekovoda važe specifični uvjeti korištenja toga prostora. Režim zaštite provodi se na način tako da je neizgrađen prostor širine 10,0 m obostrano od voda.

3. Protočnost grada i pristupačnost:
Kategorije protočnosti i pristupačnosti grada ostavljaju vidljive tragove na urbane forme u Novom Zagrebu. Lanci stege pucaju u transformaciji grada, u kulturnim, tehnološkim i teritorijalnim promjenama. Teritorijalne promjene su takove da gradu osiguravaju protočnost i pristupačnost. Bolja cirkulacija i razvijena cestovna mreža važni su za urbani razvoj i razvoj gospodarstva grada. Točka dolaska u grad je kroz periferiju, te je adut periferije za odnose prema centru. Tu je veza grada s aerodromom i spoj gradske mreže s mrežom brzih prometnih sredstava: željeznicom i autocestom (obilaznica). Teritorijem Novog Zagreba grad je vezan na nacionalnom nivou s drugim dijelovima Hrvatske.

Zajednice
Na prostoru Južnog Zagreba egzistiraju dvije različite zajednice: ruralna starosjedilačka i urbana doseljenička, koje žive u odvojenim strukturama, međusobno vezanih po rubovima i u dubini prostora.

Starosjedilačka zajednica
Izvorno ruralna, u promjenama na tlu zavičaja, sačuvanog tradicionalnog identiteta. Ukupno je to 44.339 stanovnika, ili 30% od ukupnog broja stanovnika Novog Zagreba od 125.641. To je 40 prigradskih naselja agrikulturnog okružja: Podbrežje, Otok, Hrelić, Jakuševac, Klara, Odra, Buzin i druga naselja do hrpta vukomeričkih Gorica. Ova naselja su s došljacima transformirana u kaotični pejsaž. Život se odvija u objektima individualnog stanovanja. Naselja su različitih veličina, od 700 do 4.000 stanovnika, s 3,3 stanovnika po domaćinstvu. Polovicom 50-tih pa sve do 70-tih, sela Južnog Zagreba teritorijalno se priključuju gradu. Stanovništvo u tradicionalnoj strukturi karakterizira maloseljački posjed. Odlaskom mladih povećava se broj staračkih domaćinstava. Izvorne agrarne populacije se transformiraju. Rađaju se nove generacije proizvodnih zanimanja u obiteljskom gospodarstvu, koje zadržava agrar kao dopunsku djelatnost. Zakonski okviri potiću gospodarske promjene, dok ih prostor i komunalna infrastruktura koče. Društveni interes grada rezervira zemljište u individualnom vlasništvu za koridore gradske infrastrukture: dalekovodi, prometne obilaznice i oteretni vodeni kanali.

Promjene u strukturi sela:
Promjene se odvijaju na više načina, a ovdje je riječ o načelnom pristupu u domeni socijalnih promjena, urbanizma, arhitekture i politike. Prefriganost seljaka očituje se u snalaženju pred iznenađenjima koje donosi vrijeme. U prošlosti seljak ostaje bez zemlje, ulaže u svoj novi dom, školuje djecu, čuva ostatak zemlje i obrađuje je u teškim političkim uvjetima. Po demokratskim promjenama seljak učvršćuje svoje vlasništvo nad zemljom, prodaje ga slobodnom pogodbom, naplačujući ono što mu je “oteto”. Nove inicijative su pluralističke: obrađuje zemlju s berbom kukuruza u sjeni nebodera i razvija novo obiteljsko poduzetništvo.

Položaj, veličine i oblici sela:
Uz naselja Dugave i Sloboština vezane su strukture starih sela Hrelić i Otok. Ona su pak vezana na sela Jakuševac i Sv. Klaru. Hrelić je selo nastalo od 16 – 17 stoljeća. Kao turopoljski posjed vezano je na crkveno središte Jakuševac, ranosrednjovjekovno naselje iz 13 stoljeća. Selo Hrelić je struktura sastavljena iz više zaseoka: Murati, Mikulići, Dedovići, Kramarići, Matuni. Dio sela s oko 250 kuća je urbaniziran paralelno građenjem naselja Dugave. Ulice nose nazive poznatih zagrebačkih arhitekata Moderne. Hrelić danas ima više od 1.300 stanovnika. Selo Otok je rano srednjovjekovno naselje nastalo u 13 stoljeću uz srednjovjekovni trgovački put, kao Otthok alias Sziget iz 1217. Zajedno sa selom Podbrežje, priključeno je crkvenom središtu Sv. Klare. Selo Otok je smješteno duž kružne ceste radiusa 500 m. Seoske ulice su : Horvatova, Nežićeva, Miškinina i Oreškovićeva ulica. U središtu kružne mreže puta nalazi se obradivo zemljište. Selo s oko 80 objekata ima 400 stanovnika.

Doseljenička zajednica
Skrivene nove metropole, smještena je u “kvazi urbanim” naseljima koja su nastala planski na starosjedilačkim njivama, pašnjacima i oranicama. Uz Dugave i Sloboštinu ukupno je 11 naselja s 81.302 stanovnika, ili 70% ukupnog broja stanovnika Novog Zagreba. Naziv Novi zagreb službeno je utemeljen 1.siječnja.1975. godine kao jedna od općina grada Zagreba umjesto općine Remetinec. Struktura naselja Dugave i Sloboština smještena je uz izvornu strukturu starosjedilačkih naselja Hrelić i Otok. Ove zajednice različitih socio – ekonomskih struktura veže korištenje duhovnih, kulturnih i športskih objekata, te im je sudbina kraja zajednički interes. Rastom grada nova naselja južnog Zagreba iz druge modernizacije grada, dospjela su na periferiju. Građena su u relativno kratkom vremenskom razdoblju 60-tih do 80-tih godina. Dugave su građene od 1977 do 1982., a Sloboština 1979. do 1984. Kriza rasta stvara i krizu identiteta. Dugave su naziv za nisko poplavno zemljište, a Sloboštine zemljište koje nije u vlasništvu crkve. Nazive naseljima predložio je 70-tih arhitekt Ivan Zemljak. Naselja su dobila naziv SPAVAONICE, a njihovi autori označeni su kao funkcionalisti. U čvrstim granicama betonskog okvira i alejnog drvoreda život je dinamičan i u stalnim promjenama, onim društvenim, u obitelji i susjedstvu.

Morfologija i topologija
Koncept naselja Dugava i Sloboštine smješten je između autoritativnog koncepta grada iz 60-tihi kulturnih promjena 70-tih. Prostor ima svoje konceptualno jedinstvo u nizu različitosti. Naselja Dugave i Sloboštine razlikuju se od naselja sjevernije od Vatikanske ulice. Razlike su morfološke, tipološke i ekologijske. Ortogonalnim strukturama sjevernijih naselja pridružuje se dijagonala u naseljima Dugave i Sloboština. Ona je rezultat odnosa prema strukturi sela, parcelaciji tla, prirodnim elementima i prometnoj shemi. Ortogonalni kubus zamijenjen je izlomljenim objektima: “kifli”, “crvići” i “paraziti”. Teren je za razliku od drugih naselja blago valovit, sačuvanih niveleta od 110 – 114 m. n. m. Uz nedovršenost koncepta iz orginala, naselja su prometno izolirana od susjednih naselja i središta grada. Planirane parkovne površine ostale su oranice, ili su pretvorene u improvizirane vrtove i povrtnjake okolnih stanara.

Aktivnost mladih
Promjene u načinu života naselja najuočljivije su kod mladih. Rođeni su u štalici, naziv za stanove u nizu hodničke zgrade. Hodnicima se kotura i vozi bicikl. Služe i kao zimski vrtovi. Asfaltne površine se koriste za igru i sastajalište, a parkovne površine za igru i šetnju sa psima. Parkirališta se pretvaraju u povremena sportska igrališta. Parkirališna okretišta uz školu, “krug 1 i 2″ je tradicionalno sastajalište mladih Dugava. “Krug” je čvrsti trag došljaka iz svemira, gdje pripadaju, jer su roditelji odsutni. Djeca su mobilna, a starci inertni. Nazivi i grafiti su odraz potrage za identitetom. Oktogon, fragment planiranog tržnog centra, sastajalište je mladih i roditelja. To je mjesto za mlade: “krematorij” ili “majka svih birtija”, Centri odgoja su škole i župna zajednica, zajednička utočišta mladih. Roditelji su otputovali u svijet tvorničkog kruga, u Europu. Škole se grade odmah po izgradnji stanova, 1980. u Dugavama i 1981 u Sloboštini. Sportska aktivnost vezana je izgradnjom sportskog terena Zelengaj, zahtjevom starosjedilaca, u zamjenu za zemljište. Športske dvorane su uz škole naknadno građene. Zahtjev starosjedilaca sela Otok u sloboštini za građenje sportskih terena je odbijen. Život mladih je time hendikepiran. U borbi za svoj identitet mladi su svi od reda učesnici Domovinskog rata. Zahvaljujući njima grad lakše diše. Dokaz postojanja mladih je tabla s natpisom: Dugave Republika u rukama poglavice jednog plemena s podnožja Anda. Po formiranju nove lokalne vlasti Dugave bi općinu. Naziv Novi Zagreb je zastario, prikrpan je gradu, izmišljen i nametnut kraju koji ima svoju novu tradiciju: Dugave stari kraj – katolički to je raj. 

Pomoć kraju mladi pružaju aktivnostima oko formiranja DLT-a (Dugavska Liberalna Televizija) 1990. godine. To je dugavska kabelska televizija; drugačija, nezavisna, opuštena, ambiciozna, otvorena, nasmijana, ime joj je DLT. Mladi formiraju centar za održavanje i upravljanje medijem. Tokom Domovinskog rata, osniva se i štampa, časopis KVART 1993. Održavajući svijest građana upućuju prema demokratskim promjenama. Gubitkom samouprave naselja 1994. aktivnost mladih se zamjenjuje zakržljalim sustavom. Časopis KVART gasne u proljeće 1994. Iste godine financijska policija stavlja bravu na DLT radi pretvorbe. Mladi prebacuju informaciju i komunikaciju na novi nivo mreža novog kruga nedokučivih djelovanju okoštalih struktura. Kod života s lokalnog prešao je u gradske razmjere. Posvećeno nesretno poginulom paru iz Dugava 1994.

Dinamika prostora i pokretljivost geometrije grada
Grad je u stalnim procesima promjena, pa se i geometrija grada mijenja. Potrebno je pomaknuti obzor prema zonama tranzicije, gdje je Radnicka cesta novi južni ulaz u grad. To je potez cestovnih koridora s alejama, trakama gradske željeznice na relaciji grad – aerodrom, s prirodom savskih jezera Šanci – Savica i zonama rada privatnog poduzetništva. Odnosi urbanog i agrikulture prikazani su u geometriji prostornih klinova, prodorom urbanog u ruralno i suprotno. Simboliku kliznih ploha određuju infrastrukturni koridori. Integracija strukture Novog Zagreba, gospodarske i fizičke strukture, sugerira se na geometriji šnitova, gdje su pozicionirani projekti postaja gradske željeznice, projekti na rubovima urbanog i ruralnog s geometrijom agrara. Zone rehabilitacije naselja Dugave imaju projekte lokalnih dimenzija, ali i projekte zona novih aktivnosti. Projekti su vezani uz koridore infrastrukture. Pokretljivost situacija na periferiji dovodi do delokalizacije problema, a time i do druge uloge periferije u gradu.

Prijedlozi prema generalnom planu
Kao i u drugim europskim gradovima, nova naselja u Zagrebu nastala 60-tih i 70-tih godina, rezultat su nacionalnog interesa. Urbana polja s 10-20 tisuća stanovnika, s objektima iz betona, financirana su od države, a cilj je bio razvoj predgrađa usred seoskih oranica za smještaj 120.000 novih stanovnika potrebnih industrijskom razvoju grada, znanosti i administracije. Cilj je ostvaren, a Generalnim planom iz 1986. naselja se integriraju u grad bez posebnih privilegija, razvijajući opremljenost na razini grada. Prijedlozi u studiji dani su kao programi adaptacije, koji se rješavaju na dvije razine. Lokalni programi razvijaju mjesta susreta, trgove, igrališta, parkove, šport i rekreaciju te kulturne sadržaje, kako bi mladi ljudi dobili svoje sadržaje i zadržali se u naselju. Na regionalnom nivou, u susjedstvu, rješavaju se sadržaji rada i komerca za stvaranje nove srednje klase, javni prijevoz za promet ljudi i roba kao i socijalni sadržaji: zdravstvo, smještaj staraca i groblje, uz zaštitu fenomena djevičanske prirode.