Novi Zagreb – istok
Sjedište
Područni ured Gradske uprave Novi Zagreb
Avenija Dubrovnik 12
10020 Novi Zagreb
Telefon: 658 56 26 i 658 56 27;
Telefaks: 658 56 97;
E-mail: novi-zagreb-istok@zagreb.hr
Smještaj na prostoru Grada Zagreba
Nalazi se na južnom dijelu Grada Zagreba. Osim dijela prekosavskog područja naselja grad Zagreb obuhvaća i prigradska samostalna naselja Buzin i Veliko Polje. Na sjeveru, odnosno sjeverozapadu Sava je dijeli od gradskih četvrti Trnje i Peščenica – Žitnjak. Avenija Većeslava Holjevca odvaja je od Gradske četvrti Novi Zagreb – zapad. Na jugoistoku graniči s gradom Velikom Goricom, odnosno Zagrebačkom županijom.
Površina - 1654,4 ha (16,544 km2)
Stanovništvo (2001.)
- ukupan broj…………………… 65.301 stalnih stanovnika
- prosječna dob stanovnika… 40,7 godina
- gustoća naseljenosti……….. 3.947 stanovnika/km2
- broj kućanstava……………… 24.592
- broj stanova………………….. 25.977
Osnovna obilježja prostora i urbaniteta
Gradska četvrt Novi Zagreb – istok prostire se nizinskim ravničarskim krajem južno od rijeke Save. To je područje sve do šezdesetih godina prošloga stoljeća bilo izrazito ruralno, najvećim dijelom prekriveno pašnjacima, jarugama i barama. Tu su prebivali tek malobrojni stanovnici sela Buzin, Otok, Jakuševec i Hrelić. Nakon gradnje Mosta slobode, 1959., započela je gradnja visokourbaniziranih naselja na tom području, najprije Zapruđa, zatim Utrina, Sopota, Travnog, Dugava, Središća i, najzad, Sloboštine. Izrastajući tijekom četrdeset godina u jednu od najurbaniziranijih gradskih četvrti, ovaj dio grada Zagreba istodobno, sve to vrijeme, nosi nimalo ugodan teret još uvijek jedinoga gradskog odlagališta komunalnog otpada.
Iz povijesti
Sve do šezdesetih godina prošloga stoljeća prostor današnje četvrti Novi Zagreb-istok ni po čemu nije bilo nalik na grad. Tu su bila samo sela: Buzin, Otok, Jakuševec i Hrelić koja se spominju i stoljećima prije toga. U Popisu župa zagrebačkog arhiđakonata iz 1334. godine spominje se i Parohia Sancti Marci Ev. in campio (Župa Sv. Marka Evenđelista u polju). Riječ je o jakuševečkoj župi koja će tijekom vremena, zbog promjena toka Save, više puta mijenjati sjedište i ime. Tako se 1501. javlja pod imenom Župa Sv. Marka Ev. u trnju. To ime nosi i u vrijeme vizitacije 1741. kada vizitator bilježi da se Župa nalazi na posjedu što ga je darovala obitelj grofa Erdodija, veličine sedam seoskih gospodarstava. Današnja župna crkva Sv. Marka Ev. u Jakuševcu posvećena je 1832. godine. Gradnjom nasipa (“pilota”) na Savi 1863/64., na poticaj tadašnjega jakuševečkog župnika Josipa Vitkovića, crkva je zaštićena od poplava.
Prema popisu 1961. na cijelom prostoru današnjega Novog Zagreba – istok nije živjelo niti 3.500 stanovnika. Suvremena povijest razvoja ovoga područja počinje gradnjom Mosta slobode 1959. Bio je to istodobno i početak ostvarenja zamisli jednoga od najpopularnijih zagrebačkih gradonačelnika Većeslava Holjevca o širenju grada na desnu obalu Save. Iskopavanjem šljunka za gradnju mosta oblikovano je umjetno jezero Bundek, površine oko 60.000 m2. Bilo je to svojedobno omiljeno šetalište i kupalište stanovnika Novoga Zagreba. Šezdesetih je godina sagrađeno prvo suvremeno naselje na ovom području – Zapruđe, a ubrzo za njim nicala su i druga: Utrine, Sopot, Travno, Dugave, Središće i, najmlađe, Sloboština. Naselja Dugave i Sloboština asimilirala su nekadašnja sela Hrelić i Otok s kojima danas čine jedinstvenu cjelinu. Na početku osamdesetih godina počela je gradnja potpuno novog naselja Veliko Polje. Tu je do danas sagrađeno tristotinjak obiteljskih kuća, a gradnja se nastavlja.
Novi snažan poticaj rastu i razvoju ovoga dijela Zagreba dala je gradnja Mosta mladosti 1973. i tramvajske pruge do Sopota 1979. Tijekom gradnje novozagrebačkih naselja posebna je pažnja posvećivana uređivanju zelenih površina, parkova i dječjih igrališta, po kojima se područje ove gradske četvrti izdvaja od drugih. Dovršetkom aktualne sanacije odlagališta otpada Jakuševec-Prudinec i pojačanim ulaganjem Grada u komunalnu infrastrukturu na tom području višedesetljetni problemi s odlaganjem otpada, koji su posebice opterećivali stanovnike Jakuševca, trebali bi postati tek dijelom povijesti ove četrvrti. Istodobno, nove perspektive življenja na tom prostoru otvorit će realizacija nekoliko već započetih ili planiranih projekata: gradnja bazena u Utrinama, dovršetak gradnje Međunarodnog kulturnog centra u Travnom, gradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Središću, uređivanje i revitalizacija kompleksa jezera Bundek.
Jezero Bundek Odlagalište otpada u Jakuševcu
Nakon II. svjetskog rata područje današnje gradske četvrti Novi Zagreb – istok pripadalo je Kotaru Velika Gorica. Godine 1952. na tom je prostoru i dijelu današnje gradske četvrti Novi Zagreb – zapad osnovana Općina Odra, još uvijek u sastavu velikogoričkog kotara.
No, samo tri godine kasnije, to područje, zajedno sa cjelokupnim prostorom današnjih gradskih četvrti Brezovica i Novi Zagreb – zapad, čini Općinu Remetinec, jednu od općina širega gradskog područja u Kotaru Zagreb, sada proširenom na područja dotadašnjih kotara Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor i Zelina. Već 1957. Remetinec ulazi u red općina užega gradskog područja. U razdoblju od 1967. do 1974. Grad Zagreb, koji obuhvaća i cijelo područje dotadašnje općine Remetinec, funkcionira kao jedinstvena općina. Godine 1974. na području nekadašnje općine Remetinec osnovana je Općina Novi Zagreb koja djeluje do 31. prosinca 1990. Do početka 1994. na području Novog Zagreba – istok djelovalo je jedanaest mjesnih zajednica: Buzin, Dugave, Hrelić, Jakuševec, Sloboština, Sopot, Središće, Travno, Utrine, Veliko Polje i Zapruđe. Gradskoj četvrti Novi Zagreb – istok pripada i mali dio područja bivše Mjesne zajednice Odra.
Ostavite poruku