Brezovica
Sjedište
Brezovička cesta 100
10257 Brezovica
Telefon: 653 75 15 i 653 78 43
Telefaks: 653 70 99
E-mail: brezovica@zagreb.hr
Smještaj na prostoru Grada Zagreba
Obuhvaća najjužniji, pretežno ruralni dio prostora Grada Zagreba, sa sjevera omeđen Zagrebačkom obilaznicom, odnosno područjem Gradske četvrti Novi Zagreb – zapad, a sa ostalih strana područjem Zagrebačke županije. Prostire se zapadnim dijelom ravničarskog Zagrebačkog polja te, na jugu, dijelom blago brdovitih Vukomeričkih gorica. Na tom prostoru, praktički u cijelosti izvan grada Zagreba, smješteno je 20 samostalnih naselja.
Površina - 12.739,1 ha (127,391 km)
Osnovna obilježja prostora i urbaniteta
Sjeverni dio područja izrazito je ravničarski, a južni je blago brdovit, prekriven šumama, livadama i pašnjacima. Prostor presijecaju mnogobrojni manji vodotoci među kojima se ističe potok Lomnica što teče od istoka prema zapadu. Naselja su raštrkana, izrazito obilježena obiteljskom stambenom gradnjom s pripadajućim gospodarskim objektima za potrebe poljodjeljstva. U ionako prevladavajuće poljodjeljskom kraju posebno se ističu pojedina zaokružena poljodjeljska područja poput Brezovičkog polja te polja u Kupinečkom Kraljevcu i Odranskom Obrežu.
Posebne krajobrazne vrijednosti Četvrti čine: šumski prostor Obreškog luga u turopoljskom, istočnom dijelu područja, brdski prostor Vukomeričkih gorica, te veća naselja i središta župa sa sačuvanim posebnostima lokalnoga pučkog graditeljstva.
Iz povijesti
U brezovičkom kraju, smještenom tik uz dolinu rijeke Save, na važnoj geopolitičkoj poveznici zapadne, srednje i jugoistočne Europe, svoje su tragove ostavile brojne povijesne mijene od najranijih razdoblja ljudske civilizacije do našega doba. Kameni ostaci grobišta, naselja i cesta svjedoče o životu na tim prostorima prije doseljavanja Hrvata. Najviše takvih tragova potječe iz razdoblja Rimskog Carstva. Brezovica je u prometnom smislu središnje i najpoznatije, iako ne i najveće, naselje ovoga područja. Prvi se put spominje u Listini iz 1277. kada knez Ivan, sin Jaroslava, vlastelina Okić Grada poklanja svoje imanje i kapelu u Brezovici redovnicima cistercitima. U dokumentima iz srednjega vijeka spominju se i druga naselja toga kraja: Demerje, Hudi Bitek, Obrež, Štrpet, Lipnica, Grančari i Kraljevec.
Već 1334. u Brezovici se spominje župna crkva. Od 1522., pak, pojavljuju se i zapisi o gradu koji drži Katarina Ivanović. Kasniji su vlasnici toga grada Mrnjavčići (do 1663.), zatim Zrinski, a nakon njih, od 1680., Draškovići. U 18. stoljeću grofovi Draškovići podižu građevine po kojima je Brezovica danas nadaleko poznata: župnu crkvu Uznesenja Marijina i jednokatni barokni dvorac. Crkva ima dva vitka cilindrična zvonika uz glavno pročelje. Sagrađena je 1756. Njen barokni inventar iz istoga je vremena. Vrijedne i poznate barokne freske nalaze se i u crkvi i u kapelici kraj dvorca. Ove potonje izrađene su 1776. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Dvorac Brezovica ima tlocrt u obliku slova “U”. Na uglovima pročelja nalaze se dvije cilindrične kule, a u sredini izdignuti rizalit. Glavna dvorana oslikana je freskama (iz 1776.) koje prikazuju scene iz bitaka sedmogodišnjeg rata u kojima je sudjelovao vlasnik dvorca general Kazimir Drašković. Dvorac je smješten nasred prostranog parka u kojem i danas nalazimo vrijedne primjerke rijetkog drveća. Nasuprot dvorcu, preko kanala, još stoje ostaci nekadašnjih dvostrukih bedema i okrugla kula staroga brezovičkoga grada.
Dvorac Brezovica U prošlom su stoljeću u Brezovici podignute još dvije građevine po kojima je ovo mjesto na rubu Grada Zagreba danas prepoznatljivo: samostan Karmel što ga je dao sagraditi nadbiskup zagrebački Bl. Alojzije Stepinac, te Dječji centar Bl. Alojzija Stepinca, sagrađen u tijeku Domovinskog rata, isključivo od donacija, radi zbrinjavanja djece žrtava rata, te kasnije, i druge djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Neposredno nakon II. svjetskog rata teritorij današnje gradske četvrti Brezovica bio je podijeljen između Kotara Zagreb i Kotara Velika Gorica. Unutar kotareva naselja su bila grupirana u ukupno sedam mjesnih narodnih odbora. Kotaru Zagreb pripadali su odbori: Brezovica (za naselja Brezovica, Drežnik Brezovički, Desprim, Hudi Bitek, Grančari, Goli Breg i Zadvorsko), Kupinečki Kraljevec (Kupinečki Kraljevec, Brebernica i Starjak), Stupnik (Horvati) i Hrvatski Leskovac (Demerje). U Velikogoričkom kotaru bili su mjesni narodni odbori: Donji Trpuci (Donji i Gornji Trpuci), Gornji Dragonožec (Gornji i Donji Dragonožec, Lipnica i Havidići) i Odranski Obrež (Odranski Obrež i Strmec). Godine 1952. brezovičko je područje podijeljeno na tri općine: Brezovica, Stupnik i Dubranec, od kojih prve dvije pripadaju Zagrebačkom, a Dubranec Velikogoričkom kotaru. U Općini Stupnik bila su naselja Demerje i Horvati, Općini Dubranec pripadali su Gornji i Donji Dragonožec, Gornji i Donji Trpuci, Lipnica i Havidići, a sva druga naselja današnje četvrti oduhvaćala je Općina Brezovica. Tri godine kasnije cijelo područje današnje četvrti Brezovica uvršteno je u sastav Općine Remetinec, jedne od osam tadašnjih zagrebačkih općina. Od 1967. do 1974. Grad Zagreb funkcionira kao jedinstvena općina, a zatim se na području Zagreba osniva deset novih općina. Sva brezovička naselja tada ulaze u sastav Općine Novi Zagreb koja obuhvaća i područja današnjih gradskih četvrti Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad, a djeluje do 31. prosinca 1990.
Mjesne su zajednice na području današnje gradske četvrti po prvi put osnovane 1967. Tada ih je bilo šest. Sedam godina kasnije njihov je broj udvostručen pa su do 1994. djelovale sljedeće mjesne zajednice: Brezovica (za naselja: Brezovica, Drežnik Brezovički, Desprim, Goli Breg, Hudi Bitek, Grančari i Zadvorsko), Dragonožec (Donji i Gornji Dragonožec, Donji i Gorni Trpuci, Lipnica i Havidići), Horvati, Hrvatski Leskovac (Demerje), Kupinečki Kraljevec (Brebernica, Kupinečki Kraljevec i Starjak) i Odranski Obrež (Odranski Obrež i Odranski Strmec). Mjesne su zajednice na području današnje gradske četvrti po prvi put osnovane 1967. Tada ih je bilo šest. Sedam godina kasnije njihov je broj udvostručen, pa su do 1994. djelovale slijedeće mjesne zajednice: Brezovica (za naselja: Brezovica, Drežnik Brezovički, Demerje – dio, Desprim, Goli Breg, Grančari, Hudi Bitek, Kupinečki Kraljevec – dio i Zadvorsko), Demerje (Demerje – dio), Dragonožec (Donji i Gornji Dragonožec), Havidići (Havidić Selo), Horvati (Horvati), Hrvatski Leskovac (Demerje- dio i Hrvatski Leskovac – dio), Kupinečki Kraljevec centar, (Kupinečki Kraljevec – dio), Kupinečki Kraljevec I (Brebernica, Kupinečki Kraljevec – dio i Starjak), Kupinečki Kraljevec II (Kupinečki Kraljevec – dio), Lipnica (Lipnica), Obrež (Odranski Obrež), Strmec Odranski (Strmec) i Trpuci (Donji i Gornji Trpuci).
Ostavite poruku