Izađite u nedjelju 25. listopada točno u 12 sati u parkove, na gradske trgove i igrališta, na rive i ulice, i hodajte 5 km zajedno sa svim građanima svijeta! Podijelite svoje mišljenje o darivanju i presađivanju organa sa svojim najdražima! Budite dio svjetskog događaja!

Dodatne informacije možete dobiti na kontakte udruge.

Hrvatska udruga Transplant
Hrvatsko društvo sportske rekreacije Transplant
Grškovićeva 5 – Vlaška 81a
10000 Zagreb
Tel. 01/5617783, fax. 01/4698348
Mob. 091/7299058, 098/1699959
Mail: transplant@transplant.hr

10. listopada predavači će biti Jesper Juul, obiteljski terapeut iz Danske, dr. Anita Pavičić Bošnjak i Rodine savjetnice za dojenje. Također vas molimo da u svojim medijima pozovete majke koje doje na grupno dojenje u subotu 10. listopada u 13:30 sati na Manduševcu u Zagrebu te na premijeru filma o dojenju “Mliječna staza – put do uspješnog dojenja” u 19 sati u KIC-u, Preradovićeva 5 u Zagrebu (ulaz slobodan). Nakon mogućih početnih teškoća, dojenje postane jednostavan i praktičan način hranjenja djece, mlijeko je uvijek spremno i savršene temperature i sastava za dijete. Sve je više žena koje tu prednost dojenja koriste i dok su s djetetom u javnosti, no događa se da dožive različite neugodne komentare. Dio žena se ne usuđuje dojiti u javnosti iako je to njezino i djetetovo zagarantirano pravo. Štoviše, dojenje samo u vlastitom domu ili ostalim zatvorenim prostorima skrivenim od pogleda šteti dojenju i majke zbog osjećajU da ih dojenje ograničava mogu ranije prestati dojiti.

Stoga i ove godine organiziramo javno dojenje – akciju koja se provodi širom svijeta i u kojoj se okupljaju majke s djecom i doje zajedno na javnom mjestu, reklamirajući na taj način dojenje u javnosti i šaljući poruku da dojenje na javnom mjestu mora biti zaštićeno i prihvaćeno, te time ohrabruju i druge majke da se odvaže hraniti svoje dijete bilo gdje i na taj način i stvarno učine dojenje onakvim kakvo jest – jednostavno i praktično. Novi hrvatski dokumentarno – edukativni film o dojenju namijenjen prvenstveno majkama, nastao je u suradnji udruge RODA, UNICEF-a i Studija dim. Umnožen je na DVD-u u 50.000 primjeraka i besplatno će se dijeliti svima zainteresiranima. Na premijeri filma također će se dijeliti primjerci DVD-a.

Film uz konkretne upute, snimke dojenja i praktične savjete o dojenju, sadrži niz izjava majki i njima bliskih osoba, zdravstvenih stručnjaka i savjetnica za dojenje. Zamišljen je kao priručnik koji će pomoći majkama uputom što raditi u bilo kojoj situaciji s dojenjem, ali i prenijeti osjećaje, probleme i rješenja drugih majki.

Najljepše zahvaljujemo
RODA

Drugog dana Konferencije slušat ćemo Jespera Juula (iskusnog i svjetski poznatog obiteljskog terapeuta čije su knjige objavljene u mnogim zemljama pa tako i u Hrvatskoj) koji će održati predavanje o hranjenju djece. Dr. Anita Pavičić Bošnjak (Hrvatska laktacijska konzultantica s međunarodnim IBCLC certifikatom) pričat će nam o pohranjivanju humanog mlijeka u bankama mlijeka, a govorit će se i o biološkom trajanju dojenja, njegovim društvenim aspektima i o rodilištima prijateljima majki.

Kako nam je dojenje svima važno – djeci, roditeljima, obiteljima, zdravstvenim djelatnicima i društvu u cjelini – nužno je da se kontinuirano educiramo kako bismo znali pomoći majkama oko dojenja. Predavači ovogodišnje Konferencije imaju dugogodišnje praktično iskustvo upravo u tom području, stoga nam je ovo jedinstvena prilika da iskoristimo njihovo znanje i primijenimo ga u našoj sredini.

Zakon ima samo 57 članaka, a u Udruzi procjenjujemo da čak 13 članaka, zbog neprimjerenih i nehumanih zakonskih ograničenja medicinski potpomognute oplodnje predstavljaju kršenje Ustava RH, što je također razlog da smo, uz još tri podnositelja zahtjeva i predlagatelja ocjene ustavnosti (Predsjednika Republike Hrvatske, saborskih zastupnika, članova SDP-a i Ženske mreže) odlučili predati svoj Prijedlog ocjene ustavnosti Zakona o medicinskoj oplodnji.

Iako u medijima možemo naći informacije da bi se neke od odredbi ovog zakona mogle na jesen mijenjati, zabrinjava nas što nisu najavljene i konzultacije predlagatelja sa strukom i pacijentima, te što su najavljene samo izmjene u smislu smanjivanja administrativnih poteškoća, dok krucijalne izmjene vezane za medicinsko-zdravstvene aspekte te uspješnost postupaka ponovno nisu spomenute. Nije izvjesno, također, niti da će promjene predlagatelja, ukoliko ih uopće bude, Hrvatski sabor i prihvatiti. Zahvaljujemo na dosadašnjem interesu za ovu temu i srdačno Vas pozdravljamo. Za više informacija molimo nazovite Karmen Rivoseki Simić na 091 588 41 22.

RODA

»Automobile i neke stvari koje želite sačuvati pametnije je ne stavljati u garaže«, zaključili su stanari. Da situacija s obnovom teče sporo, a da novca nema dovoljno, potvrdili su i iz Gradskoga stambeno-komunalnoga gospodarstva (GSKG). Navode da je veličina zahvata sanacije platoa između velike i male »mamutice« toliko velika, da male komunalne akcije nemaju ni približno dovoljno novca.

»Vijeće gradske četvrti predalo je zahtjev za obnovu platoa Gradskom uredu za strategijsko planiranje, ali za sada još nisu dobili odgovor«, saznajemo iz GSKG-a. Što se tiče ostatka Novoga Zagreba, neke sanacije su ipak izvršene, pa je tako djelomično obnovljen plato u Sigetu između Brajkovićeva i Visinova prilaza. »Postoji i zahtjev za obnovu platoa u Ulici svetog Mateja koji je predan Gradskom uredu za prostorno uređenje, ali još uvijek nije riješen«, kazali su iz GSKG-a. U lošem je stanju i plato u naselju Savica u Ulici Zinke Kunc, ali on bi se ove godine mogao djelomično obnoviti iz plana malih komunalnih akcija. Prema planu malih komunalnih akcija Gradske četvrti Trnje za 2009., predviđeno je 11.400 kuna za obnovu platoa u Ulici Zinke Kunc, i to od kućnih brojeva 2 do 4. Obnova podrazumijeva promjenu ploča na pješačkoj stazi i postavljanje klupa. No, još je nekoliko platoa u Zagrebu koji propadaju čekajući obnovu, kao što je plato u naselju Središće i onaj ispred »raketa« u naselju Vrbik. Stanovnici Središća još su prošle godine kazali da je za vrijeme kišnog razdoblja, kada se rupe u platou napune vodom, pravi pothvat »doplivati« do obližnje banke ili trgovine. Plato ispred »raketa« također je potpuno zapušten te obrastao u travu. Predstavnik stanara Milan Štirinić ističe kako nema ovlasti nad garažama čiji bi se vlasnici trebali sami dogovoriti o održavanju i prikupljanju pričuve.
»Ljudima odgovara da ništa ne plaćaju za garaže koje se godinama preprodaju pa više nitko i ne zna čije su. Tek kad se nešto dogodi, poput požara ili drugih nesreća, počinje se ‘čačkati’ i uvoditi red«, kazao je Štirinić.

Iz Gradskog ureda za prostorno uređenje rekli su da se GSKG, što se tiče platoa, bavi manjim sanacijama i nedostacima. Za veće sanacije i nedostatke Grad, sukladno financijskim mogućnostima, obavlja sanacije preko Programa gradnje objekata i uređaja.

Iz pričuve se ne obnavljaju i garaže
Iz Gradskoga stambeno-komunalnoga gospodarstva kažu kako su oni kao upravitelji dužni održavati sve zajedničke dijelove zgrade kojima upravljaju. Međutim, suvlasnici su ti koji odlučuju o zajedničkim dijelovima zgrade i o visini pričuve koju će plaćati da bi osigurali održavanje. Plato bi se trebao održavati tako da predstavlja ravni krov iznad garaža ako su suvlasnici stanova ujedno i suvlasnici garaža ispod platoa. »Međutim, u praksi znamo da je ispod takvih platoa puno garaža čiji vlasnici nisu i suvlasnici u zgradama, a postoje i garaže o čijem vlasništvu nemamo podataka«, kazala je Ružica Blažević iz GSKG-a. Dodala je kako to onemogućuje da se takvi prostori zaduže za plaćanje pričuve, a ako se i zaduže, pričuva se često ne može naplatiti. A pričuva iz zgrade nije pak namijenjena za održavanje platoa koji je sa zgradom povezan.

Da se više koriste, platoi bi i oživjeli
S obzirom na skučenost gradskih parkova i prostora za odmaranje i dječju igru, platoi bi mogli biti idealni za neke od tih sadržaja. Dok se nešto ne poduzme, oni propadaju pa su ih ispred nekih zgrada napustili i ugostitelji te manji obrtnici. Na platou između Avenije Dubrovnik i Sortine ulice poštanski sandučići nalaze se na razini platoa, a gotovo su sva ulazna vrata zaključana i pokvarena. Stanari ističu kako koriste ulaze u prizemlju, a najviše problema imaju poštari koji se moraju u tridesetak ulaza penjati na razinu platoa da bi ostavili pošiljku. »Da se poprave ulazna vrata i počnu koristiti, vjerujem da bi i plato živnuo te bi se bolje i održavao«, kazala je stanarka.

Stjepan Bubalo
Sanja Torbica
http://www.vjesnik.hr

Rješenje trakavice oko Sveučilišne bolnice krajem prošle godine najavili su i država i Grad Zagreb. Premijer Sanader i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić dogovorili su osnivanje zajedničke tvrtke koja bi trebala završiti radove na izgradnji i opremanju Sveučilišne bolnice.

http://www.javno.com

Bez obzira na amandman koji je Vlada RH usvojila na sjednici 16. srpnja, Prijedlog zakona o medicinskoj oplodnji je i dalje jednako neprihvatljiv i najrigorozniji u Europi. Vladin amandman znači samo to da će od sada i nevjenčani parovi imati pravo na postupke koji im NE omogućuju roditeljstvo. Nemojte glasati za Prijedlog zakona koji ograničava oplodnju samo tri jajne stanice i koji zabranjuje zamrzavanje zametaka, postupke koji se u Hrvatskoj provode rutinski već preko dvadeset godina. Tim metodama u Hrvatskoj je dosad rođeno preko 15.000 djece. Umjesto tog nam/vam predlagatelj podmeće eksperimentalnu metodu oplodnje smrznutih jajnih stanica koja se u Hrvatskoj niti ne provodi i koja ne omogućuje realnu šansu za začeće (prema podacima koje je prof. Šimunić, predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju poslao Ministru zdravstva i saborskim zastupnicima, u svijetu je dosad, od oko 3,5 milijuna djece rođene iz postupaka medicinski potpomognute oplodnje, samo 650 djece rođeno metodom oplodnje zamrznute jajne stanice).

Zato ministar Milinović NIJE pogriješio kad je izbacio iz imena Zakona riječ „potpomognuta“: ovakav Zakon stvarno ne pomaže oplodnji. Ovaj Zakon ne pomaže nikome koga se tiče: ne pomaže budućim roditeljima, ne pomaže ni djeci. Ona zahvaljujući ovom Zakonu neće nikad biti rođena. Ovakav Zakon pomaže samo onima koji misle da se ne treba bojati žena. Pozivamo posebno vas, poštovane zastupnice, da ustanete danas dok glasate protiv Prijedloga zakona o medicinskoj oplodnji. Ustanite na noge, za sve žene u Hrvatskoj koje ne želimo “ležati”, neka nas vide dok donose odluke o našim tijelima i našim reproduktivnim pravima.

RODA

U praksi to znači da se žena pri svakom neuspjelom pokušaju, umjesto da joj se u tijelo vrate zamrznuti zameci, izlaže ponovnoj hormonskoj stimulaciji, što je ponajprije štetno za fizičko i psihičko zdravlje, a i sam postupak bitno poskupljuje. Ovako restriktivno rješenje (pravo na oplodnju samo tri jajne stanice po postupku te zabranu krioprezervacije u homolognoj oplodnji) u cijeloj Europi imala je samo Republika Italija, no ukinuto je Odlukom Ustavnog suda iz travnja 2009. godine, uz obrazloženje kako ne nudi realnu mogućnost za zanošenje. Skrećemo pozornost na još neke nedopustive nedostatke npr. nepostojanjem prava na medicinski potpomognutu oplodnju izvanbračnim partnerima i ženama bez partnera u RH krše se još dva važeća zakona – Obiteljski zakon i Zakon o ravnopravnosti spolova, a neanonimnost donacije genskog materijala upućuje na činjenicu da donacija neće biti.

Predloženi Konačni nacrt prijedloga zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, osim što je daleko najrestriktivniji u Europi, štetan je i za zdravlje žene i protivan proklamiranoj populacijskoj politici. Primjena ovog zakona, ukoliko se izglasa, značila i dodatno opterećenje za državni proračun. Predlagatelj zakona za to ne pokazuje potrebnu odgovornost, što bi za posljedicu u slučaju izglasavanja ovako predloženog zakona značilo da se dijelu građana uskraćuje roditeljstvo, a svim građanima kojima je takva pomoć potrebna otežava se ionako težak put do djeteta, i to uz posljedice štetne po zdravlje žene. Roda je dosad skupila preko 6500 potpisa građana koji traže da se sporni zakon povuče iz procedura, a protiv ovakvog prijedloga zakona izjasnili su se i liječnici i stručnjaci koji se bave medicinski potpomognutom oplodnjom u Hrvatskoj.

Udruga Roda

Zbog kratkoće vremena i najavljene hitnosti postupka donošenja zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, potpisivanje peticije trajalo je na internetskim stranicama udruge Roda www.roda.hr svega četiri dana, a potpisi su prikupljani i 6. lipnja 2009. godine u vremenu od 10 do 14 sati u Zagrebu na uglu Bogovićeve i Gajeve ulice. Ovako dobar odaziv u kratkom vremenu pokazatelj je da građani ovakav zakon niti žele niti se s njime slažu.

Pune četiri godine Iva je sa četiri studenta i kolegom fizičarem proučavala rodoslovna stabla kvasca afričkog piva. Kod diobe drugih kvasaca stanica majka stvara mladu stanicu kćer, a sama nastavlja živjeti i dijeliti se. Nasuprot tomu, kod kvasca koji je proučavao tim dr. Tolić-Norrelykke, stanica majka se dijeli u dvije jednake stanice kćeri. To znači da nakon diobe stara stanica prestaje postojati, a ostaju samo mlade i tako iznova. Drugim riječima, pojašnjava znanstvenica, stručni tim je zapravo otkrio da je kvasac uvijek mlad, odnosno besmrtan.

- Sad moramo otkriti koji molekularni mehanizmi čine ovaj kvasac posebnim. Moguće je da on posjeduje vrlo efikasne mehanizme popravka oštećenja u stanici. Kad to shvatimo, moći ćemo razmišljati kako modificirati ljudske stanice da bi i u njima funkcionirali mehanizmi regeneracije – objasnila je proceduru znastvenica Iva Tolić-Norrelykke. Zlouporabe otkrića se, kaže, boji, ali to nažalost više nije u domeni znanosti i znanstvenika. Mlada znanstvenica za sebe kaže da je imala sretno djetinjstvo u Travnom, a u školi je uvijek voljela matematiku. Prije upisa na fakultet počele su je zanimati prirodne znanosti, a budući da je najviše fascinira pitanje “što je to život i kako funkcionira”, odlučila je studirati molekularnu biologiju. Od tada, kaže, voli ovu granu znanosti kombinirati s matematikom i fizikom, a impresivni put obrazovanja odveo ju je u Institut “Max Planck” u Dresdenu, gdje sad radi.

BESMRTNE STANICE KVASCA
Stanica kvasca odumre čim se podijeli na dvije nove (slika 3) i tako je kvasac (slika 4) uvijek “mlad”, odnosno besmrtan. Isti princip funkcioniranja će znanstvenica i njezina ekipa pokušati primijeniti na ljudskim stanicama.

1974.
Iva je rođena u Zagrebu i odrastala u naselju Travno. Oduvijek je voljela čitati i učiti o biologiji.

1996.
Diplomirala molekularnu biologiju na Sveučilištu u Zagrebu i doktorirala šest godina kasnije.

2004.
Zapošljava se na Institutu “Max Planck” u Dresdenu, gdje vodi grupu koja proučava stanice.

2018.
Ivino će ime možda stajati uz jedno od najvećih otkrića – kako usporiti proces starenja.

http://www.24sata.hr

1. Ministarstvo zdravstva pripremilo je prijedlog zakona koji je restriktivniji od starog i još uvijek važećeg zakona iz 1978. godine. Prijedlog novog zakona smanjuje broj korisnika prava na MPO (jer to pravo više ne bi imali izvanbračni parovi), te smanjuje broj metoda postupaka potpomognute oplodnje (jer ne bi bilo dopušteno zamrzavanje zametaka). Poražavajuće je da Vlada unatoč značajnom napretku medicine na ovom polju u posljednjih 30 godina donosi restriktivniji zakon od trenutno važećeg zakona iz 1978. godine.

2. U izradu ovog Nacrta prijedloga zakona nisu bile uključene osobe s problemom neplodnosti kojima je zakon namijenjen, iako se u RH dvije udruge «Roda» i «Beta» intenzivno aktivno bave tom problematikom i okupljaju brojne osobe s problemom neplodnosti. Udruga «Roda» se i obratila Ministarstvu zdravstva još u siječnju 2009.g. s molbom da se predstavnike udruga uključi u radna tijela za izradu zakona. Odgovor nikada nismo dobili.

3. Ovim Nacrtom prijedloga zakona Vlada izravno krši čak dva važeća zakona – Obiteljski zakon i Zakon o ravnopravnosti spolova. Prema ovom prijedlogu, na postupke medicinski potpomognute oplodnje imaju pravo samo bračni parovi, što je prema Obiteljskom zakonu nezakonito, jer je izvanbračna zajednica izjednačena s bračnom, kao i prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, jer je svaka diskriminacija temeljem bračnog ili obiteljskog statusa zabranjena. Po važećem zakonu, korisnici prava na medicinski potpomognutu oplodnju su i izvanbračni parovi.

4. Ministarstvo zdravstva predvidjelo je u novom Nacrtu prijedloga zakona pravo na donaciju jajne i sjemene stanice, ali se donacije uvjetuju pravom tako začetog djeteta da kad navrši 18 godina sazna tko mu je biološki roditelj. Prema iskustvima drugih zemalja, oduzimanjem prava na anonimnost kod donacije jajne i sjemene stanice višestruko se smanjuje broj donatora.

Ministarstvo zdravstva za uvrštavanje ovog prijedloga na izlasavanje u Saboru po najavi ministra predviđa hitan postupak, čime krši Poslovnik Hrvatskog sabora, jer se po hitnom postupku zakoni mogu donositi samo kada to zahtijevaju interesi obrane, hitni opravdani državni razlozi i otklanjanje većih poremećaja u gospodarstvu. Hitna procedura omogućuje uvrštavanje teme na dnevni red na samoj sjednici Sabora. Na taj način osigurava se izglasavanje zakona u tišini, gotovo u tajnosti, jer za reakciju zainteresiranih koja bi sigurno uslijedila uopće nema vremena. Ministarstvu je takav ishod očito iznimno važan, jer se za pokušaj izglasavanja zakona odlučuje na Saboru nametnuti način koji bi, kad bi ga Sabor prihvatio, značio da zakonodavno tijelo krši propise koje je samo donijelo.

Udruga «Roda» iskoristit će se sva legalna i legitimna sredstva i boriti se da ovaj zakon nikada ne bude izglasan.