- Zelena površina trebala bi se prenamijeniti za sport i rekreaciju, dosta je toga da nam djeca moraju odlaziti u druge četvrti i biti daleko od kuće – rekla je Miškulin, te se osvrnula na tragične situacije, gdje mladi stradavaju na ulicama.

Lanište je naselje gdje živi najviše hrvatskih branitelja
- Želimo postaviti spomenik svim hrvatskim braniteljima, u prirodnijoj veličini – govori Miškulin. Također kaže kako su dobra komunikacija i složnost rezultirale da Grad odobri njihove zahtjeve.

Stanare Laništa još uvijek muči ‘Arena’, koja prema riječima Gordane Miškulin, dok se održava koncert sliči na ‘ogromnu birtiju’.
- Svi kafići imaju dozvoljeno radno vrijeme do 24 sata, terase tih kafića prostiru se po parkirnim mjestima, filharmonijski koncerti nisu problem, uvijek je organiziran prijevoz. Čak ni koncerti za mlade nisu tako strašni, no koncerti poput Bešlićevog, nažalost, na naše ulice dovuku razne profile ljudi, a u blizini su škola i vrtić, pa zar naša djeca moraju gledati pijane muškarce dok uriniraju kada se vraćaju kući?! – pita se Miškulin. Ovom će odlukom stanari Laništa napokon odahnuti i živjeti primjereno gradskoj sredini.

http://www.zagrebancija.com

Do završetka ovog najnovijeg, trećeg natječaja i pronalaženja zakupca dvoranom će i dalje upravljati i u njoj organizirati događanja Holdingova podružnica Arena Zagreb. Pod vodstvom Zagrebačkog holdinga Arena je zaradila dva milijuna kuna, a direktor dvorane drži da će ukupna dobit na kraju godine biti pet milijuna kuna.

http://www.zagrebancija.com

»Obrtnička komora već dugo u gradu traži lokaciju na kojoj bi mogla početi realizaciju projekta Obrtničkog centra. Nakon niza sastanaka i dogovora lokacija na Laništu pokazala se kao najpogodnija jer je sva dokumentacija sređena, a lokacija je u vlasništvu Grada«, kazao je Miran Šoić, tajnik Obrtničke komore Zagreb. Stanari Laništa ističu kako žele projekt zaustaviti na vrijeme, dok se još nije zahuktao, te inzistiraju da se pronađe druga lokacija. Budući da su stanari sami na svoju ruku i sa svojim novcima prije nekoliko godina uredili površina na kojoj se sada planira gradnja, smatraju da imaju pravo tražiti da im se ista i ostavi te uredi za igru i zabavu njihove djece.

»Lokacija za gradnju budućeg centra nalazi se uz školu i vrtić pa tuda svakodnevno pješači 2000 djece. Ako se dopusti gradnja centra, drugih sadržaja te javne garaže, sigurnost djece bit će znatno smanjena, a past će i kvaliteta života«, ističe Gordana Miškulin. Dodaje kako su već pogođeni gradnjom Arene koja im je navukla ogroman promet u dane koncerta te buku i smeće pa poziva da se odustane od gradnje još jednog velikog kompleksa.

»Nismo upoznati s time zašto se ne pokuša pronaći neka alternativna lokacija, poput onih s druge strane Jadranske avenije pokraj trgovine Billa gdje se ionako planira gradnja velikih nebodera«, kaže Miškulin. Podršku stanarima dao je i Odbor za pritužbe Gradske skupštine čiji je predsjednik Darinko Kosor nakon uvida na terenu, održanog sastanka s predstavnicima Grada i stanara, obećao raspravu i na Skupštini, ali je i apelirao na Gradski ured za prostorno uređenje da uvaži zahtjeve stanara. Iz Ureda su kazali kako je raspisan idejni natječaj koji bi trebao pokazati kako bi se Obrtnički centar mogao uklopiti u naselje, ali da time nije definitivno određeno da će se ondje i graditi.

»Bilo kakva gradnja nije dopustiva bez suglasnosti stanara koji ondje žive i nastojat ćemo naći prihvatljivo rješenje«, rekao je Željko Horvat iz Ureda za prostorno uređenje.

S obzirom na planirane sadržaje, moguća je visoka građevina
Premda je tek raspisan javni natječaj za idejno rješenje, neke stvari već su zadane samim Urbanističkim planom grada pa se s obzirom na planirane potrebe i namjere može i prognozirati kakav bi objekt u budućnosti mogao biti ondje sagrađen. Osim Obrtničkog centra, u sklopu gradnje svoje prostore dobio bi i Grad Zagreb, Obrtnička štedna banka i druge ustanove. S obzirom na te potrebe (oko 1080 parkirnih mjesta), potrebno je sagraditi i podzemnu garažu, a budući da propisi omogućavaju tri podzemne etaže, očekivati je da će i one biti sagrađene. Sama visina građevine nije propisana jer se zemljište nalazi u mješovitoj zoni izgradnje pa o samim arhitektima ovisi i visina buduće građevine.

Uz obrtnike, hotel i banka, ali i gradski uredi
U Obrtničkom centru svoje prostore imat će Udruženje obrtnika, Obrtnička komora Zagreb i Obrtnička štedna banka, a planirani su i zajednički obrtnički prostori, polivalentna dvorana, Obrtničko učilište, lokali te – hotel. Hotelski smještaj predviđen je za polaznike Obrtničkog učilišta (kojih bi moglo biti petstotinjak) te za gostujuće nastavnike. Trebao bi imati 120 ležajeva i tri zvjezdice. Uz obrtnike, dio prostora pripadao bi i Gradu Zagrebu koji će ustupiti zemljište pa bi se za potreba Grada sagradilo 30.000 četvornih metara uredskog prostora. Svoje prostore našla bi uz obrtnike i Razvojna agencija Zagreb koja priprema infrastrukturne, prostorne, kadrovske i organizacijske uvjete za poticanje razvoja poduzetništva na području visokih tehnologija i razvoja novih proizvoda u Zagrebu.

Sportsko-rekreacijska zona umjesto gradilišta
Inicijativni odbor Udruge stanara Laništa i predstavnici Odbora za pritužbu pri Gradskoj skupštini posjetili su u ponedjeljak Gradski ured za prostorno uređenje. Ondje im je predočena dokumentacija i planovi gradnje Obrtničkog centra, ali i nakon uvida stanari su ostali pri zahtjevu da se traži druga lokacija za njegovu gradnju. Umjesto gradnje, zahtijevaju da se površina prenamjeni u sportsko-rekreacijsku zonu te da se provede plan koji je i odobren prije nekoliko godina pa da se na istom mjestu urede sportska i dječja igrališta i time se očuva zelena površina. Alternativna lokacija uz golfske terene hotela »I«, koju je Grad dao na korištenje Nogometnom klubu »Gavran« koji je najviše do sada koristio postojeću livadu, također nije rješenje, ističu stanari, jer je time prostor za igru osiguran tek jednom broju djece, dok bi druga djeca ostala bez prostora za igru. Stanari ističu kako su zadovoljni što im je Grad ipak pružio ruku te uvažava njihove pritužbe te kako se nadaju da će u konačnici i uspjeti u svojim namjerama. Odbor će se sa stanarima i predstavnicima Grada sastati još jednom ovog tjedna, nakon čega će se znati u kojem će se pravcu dalje razvijati slučaj Obrtničkog centra.

Stjepan Bubalo
http://www.vjesnik.hr

- Nikada nam ništa nisu napravili, ma što god oni rekli – rekao je Golubić dodavši kako u cilju skupljanja što više potpisa ovaj tjedan započinje s promocijom peticije plakatima kojima će oblijepiti Kajzericu.

Peticiju je do sada potpisalo 14 građana, a vi svojim potpisom možete podržati akciju na ovom linku. Gradska četvrt Kajzerica ovaj će projekt započeti tek iduće godine u proljeće, a do tada će navala vrtićaraca i dalje teretiti najbližu četvrt Trnsko. Razlozi zbog kojih gradska četvrt u kojoj se godišnje rodi oko 180 djece ima nerješen problem vrtičkih i školskih kapaciteta financijske su prirode. Prema riječima Jadranka Baturića, predsjednika četvrti Novi Zagreb- Zapad Kajzerica nema dovoljna sredstva, no osobu koja je za to odgovorna nije želio imenovati.

http://www.zagrebancija.com

Očito je da se ovakav razvoj situacije ne sviđa građanima Novog Zagreba. Tako se s ovim problemom na našu kontakt formu javila čitateljica Anu Gugić.

- Bilo je najavljivano da gradnja počinje u desetom mjesecu, ali i dalje se ništa ne događa. Gradnja ovih objekata obećava se već desetljećima. Sramota je da jedan kvart smješten deset minuta od glavnog trga nema nikakvu infrastrukturu, pa ni onu najosnovniju – komentirala je Gugić.

http://www.zagrebancija.com

»Prostor između Jadranske avenije i savskog nasipa bio bi idealno rješenje dok traje izgradnja centra. Postoji prilazni put ispod novog podvožnjaka i treba samo malo poravnati teren i nasuti šljunak«, kazao je Plazibat. Time bi se, dodaje, osigurao veliki broj parkirnih mjesta, a ona ne bi bila u blizini stambenih zgrada. Drugo rješenje stanari vide u tome da se svakom organizatoru »naredi« da osigura parkiralište na Velesajmu te da se odatle pojača javni prijevoz, a cijena putne karte mogla bi biti uključena u cijenu ulaznice za Arenu.

»Dok je Grad organizirao događanja angažirani su i ZET-ovi autobusi pa su posjetitelji ostavljali svoja vozila na Velesajmu, a sada koncerte organiziraju razne agencije i uopće se ne bave problemima vezanim za dolazak publike«, ističe Plazibat. Još jedan problem digao je stanare na noge. Riječ je o dvije livade, jedine u tim naseljima na kojima nisu nikla naselja te služe za sport i rekreaciju, a predviđeno je da se i tu izgrade poslovne zgrade. Stanari traže da se ondje ne dopusti gradnja Obrtničkog centra, jer bi u tom slučaju i promet bio znatno pojačan, a ta parcela nalazi se uz školu i vrtić te bi i djeca bila nesigurna. Druga zelena površina je golfsko igralište u skopu hotela »I«, za koju Grad još uvijek vodi spor s »Industrogradnjom«. Ondje je svoj prostor za igru dobio i Nogometni klub »Gavran«, kako bi ga se maklo s ledine uz Jadransku aveniju na kojoj bi trebao niknuti Obrtnički centar. Zbog spora »Gavran« i dalje igra na starom prostoru koji su stanari sami i uredili, ali se boje da će ostati bez obje livade – prostora za dječju igru.

Stjepan Bubalo
http://www.vjesnik.hr

Povampirene instalacije
Majka sa troje djece priča nam da joj klinci u kaputima hodaju po stanu. Šljiva. Kad bi bilo toplo govore neki, ne bi nitko primjećivao da zidovi nisu pod pravim kutom, da cijevi za radijatore niču na najvjerojatnijim mjestima poput urbane mahovine, da su podne pločice stvorene za popikivanje, a zidne složno padaju s treskom. Šokovi. Pokazuju nam pukotine na zidovima. Otkrhnutu stolariju. Ulazna vrata od lesonita presvučenog furnirom tapetama. Iskrivljene radijatore. “Nisu”, vele, “izgledni za oko, ali služe svrsi…”. I tako…

Sjedimo i razgovaramo s doseljenicima, ni prvim ni posljednjim pionirima naše stambene izgradnje koji osvajaju vlastiti prostor. Kroz prozor naglo ulazi tama, spustilo se nebo na oblaku. I Dugave, i Zagreb, časti prvim ovogodišnjim snijegom. Nedaleko ranžirni kolodvor, guze se vagoni, kroz velika staklena okna sve podsjeća na male slike iz djetinjstva. Dopiru, bez zvuka do očiju i odvlače među suho šiblje, do udaljenih kućeraka u daljini. Zamalo, idila. Kod jednog stanara povampireni ventilacioni sistem ori u spavaćoj sobi četrdeset osam decibela. Kod drugog prijeti poplava jer susjedu iznad puca cijev. A nitko ne zna koje pipce treba zatvoriti. Domara nema. Na nekim ulazima sve je tako projektirano da polomiš vrat; bez ograde, bez parapeta. Bit će ludo kad se zaledi. Te subote, a kažu i drugih, u Dugavama majstova (u “fušu”) nema. Dečki su na vikendu. Rade samo radnim danima kad i sav ostali radni svijet. Briga koga za bilo čije izostanke s radnog mjesta. I sve je to točno, i sve je to istina. Pa s ovim ruksakom informacija odlazimo predsjedniku Mjesne zajednice Dugave, Viktoru Tarandeku. Sluša pažljivo. Možda s izrazom lica koji je nalik osmijehu, ali se ne bi baš tako mogao nazvati. I vodi nas u šetnju. Dugu šetnju po Dugavama.

Stanje je – punk
Druga strana medalje: stanari se dušmanski odnose prema stanovima, zgradama, objektima i – Dugavama. U mjesnoj zajednici ogorčenje. Objekti useljeni prije dvije godinu danas u – teško oštećeni. Posvuda grafiti, stanje je – punk, razbijeni prozori po stubištima, urbana civilizacija traži odušak. Točno je i da su neki objekti u svakom smislu riječi nekvalitetno izvedeni – a to su oni koje je radila “Instrustrogradnja”. I upravo su to oni koje stanari “kažnjavaju”. (Što se tiče “Gortanovih”, “Tehnikinih”, i “Novogradnjinih” objekata, nije bilo ozbiljnih zamjerki). I tako je brigu o svim “invalidima” preuzeo SIZ za stanovanje Novi Zagreb koji će, ako se ti kvarovi u određenom roku ne uklone, u ime USIZ-a pronaći umjesto “Industrogradnje” drugu izvođačku (spasilačku) ekipu. Isto tako, ljude se zavaravaju s nadstojničkom službon: ako misle da će nadstojnici umjesto njih čuvati stambeni fond. Plan je ovakav, postoji 11 nadstojničkih stanova. Tri će biti dodijeljena radnicima “Toplane” koja prema odluci Skupštine grada do 1. svibnja, 1982. godine mora preuzeti na oporavljanje sve toplinske uređaje. Naredna tri stana dobit će SIZ za stanovanje da tamo smjesti ljudi koji će preuzeti brigu o održavanju instalacija i vodoinstalacionih uređaja. Tri stana dobit će “Končar” i zauzvrat održavati stubišne automate i ventilacione sisteme. Preostaju još dva stana, još će se vidjeti tko će ih dobiti… “Mi smo protiv anarhije”, kažu u Mjesnoj zajednici, i “protiv kreacija na svoju ruku, od povećavanja broja članaka na radijatorima, pa do javašluka i lezilebovićke filozofije”. Ne postoje domari koji bi se o tome mogli brinuti. A ljudi su nestrpljivi. Čuli su da u svijetu postoje i zgrade u koje se doseliš kao gospodine čovjek, u kojima sve štima, u kojima se manje burno stanuje. A ima nas svakakvih. Netko nosi malo manjeg, netko malo većeg gospodina pod šeširom.

Ž-klasa za Ž-pare
“I ne bi bilo zgoreg da tamo, gdje je društvo zakazalo, kao imaginarna kategorija, sami zasučemo rukavie. I kao građani i kao komunisti… Da ne vapimo i ne plačemo neprekidno nad vlastitom sudbinom”, dodaje Tarandek. I priča kako su te slavne Dugave ipak ostale jeftinije po kvadratnom mestru (klizanje je stalo na 16.900 dinara), dok je u drugim novim naseljima dvostruko skuplje. I to zahvaljujući društveno usmjerenoj izgradnji i osnivanju OSIZ-a za izgradnju naselja Dugave koji se brinuo o stambenoj problematici. No, za te pare, ni muzika nije očaravajuća. Sve ima svoju cijenu, a ova je vjerojatno najjeftinija. Konkretno, “Ž-klasa” građevne stolarije “Andrija Žaje” i plaćena je “Ž-parama”. No, još uvijek korektno, u sklopu jednog od Yu-standarda. (Dakako, drugo je pitanje kako se s početka stiže na kraj abecede, pa se oko ovog – oglednog – naselja lome tolika koplja) I dosta je strašno da se osamnaest tisuća stanovnika Dugava snabdijeva i nježno stiska u sićušnoj samoposluzi, čekajući milost općinskog sekretarijata za građevinarstvo, koje u svojoj samodopadnosti ne vide interese ljudi i stavljaju se iznad društva. Jer trgovačke radne organizacije nemaju para za gradnju objekata, ali će se nešto smisliti: četiri društvene prostorije postat će trgovine, a tome se mogu pribrojiti i još dvije predviđene urbanističkim uvjetima. Što se štampe tiče, do nove godine bit će postavljena četiri kioska… Nek se čita i puši!

Društvo se ne kupuje
U međuvremenu je “Grijanje – Zagreb”, radna organizacija za projektiranje, montažu i proizvodnju centralnih grijanja uredno obišla sve stanove i propitkivala se kako funkcioniraju radijatori, istovremeno otklanjajući kvarove. Pitali smo ih na čiju dušu idu oni “neizgledni” iskrivljeni radijatori. Odgovorili su – na njihovu. Samo treba reklamirati kad to već nisu učinili građevinari. Za hladne stanove, čuli smo detalje, bila je kriva “Toplana”. Drugim riječima, objašnjenje OOUR-a “Toplinske mreže” da je jedan kotao sedam mjeseci bio izvan pogona, a onda i da nije bilo mazuta – nije sasvim točno. Točnije bi bilo da su priznali kako se nisu pripremili za sezonu grijanja. Tako dva objekta, npr. Za listopad neće platiti grijanje ni sanitarnu toplu vodu jer radovi nisu bili dogotovljeni. Na kraju još nešto o društvu, kao imaginarnoj kategoriji: Elem, ispalo je da se za omladinu brine jedino vlasnike kemijske čistionice. Sa salonom flipera. Bar se djeca griju i nisu “na ulici”. Drugi “animator kulture” je jedan pametni pop koji, u pomanjkanju društvenih radnika mlade grije u krilu majčice crkve. Dakle, gdje je – rupa? U Mjesnoj zajednici Dugave kažu da nema razumijevanja općinskih struktura. Time bi se doista morala pozabaviti OOSK. Jer se Mjesna zajednica, očito, ne treba brinuti za sve pipe i za sve rupe. U Vajdinom vijencu omladina je, naime, oštetila svoje prostorije. Pobacani stolci, prašina, pokidani parketi, nigdje nikoga. Teško ih je organizirati iako je osnivačkoj skupštini prisustvovalo 120 mladih! Zašto – izmiču iz ruku? Čujemo i da je sve više vremena potrošeno u svađi kako i kome dati te društvene prostorije, negoli na rad s omladinom. I još jedan kuriozum, zanimljiv i sociološki: Svako stubište u tom stambenom bloku ima predsjednika kućnog savjeta (što je normalno), ali postoji i – predsjednik predsjedništva kućnog savjeta! Zapravo, vlada! Kad bi bilo manje predsjedništava, a više aktivista – kamo sreće! Kad bi bilo manje okorjelih boraca za vlast … jadaju se svi koji nisu “na nivou federacije” – kućnih savjeta.

Zanimljive su te Dugave, duga je to priča. Ali, kopa se, kopa, sadi trava, stabalca, svud se nešto čačka. Mali grad bori se za svoje mjesto pod suncem, raste… Pa šta, reći će netko, samo se konfekcija kupuje gotova. Ne i društvo!

Rada Vnuk
Vjesnik, 21.11.1981.

Predviđena su i kina, kuglane, casino i brojni ugostiteljski objekti, a parkiralište je predviđeno za čak 3700 automobila. U daljnje dvije faze izgradnje planirani su integrirani poslovni toranj kao i prostrani i suvremeno uređeni shopping park. Sveukupna visina ulaganja prelazi 250 milijuna eura. Projekt razvija austrijska grupacija m2, a daljnji projekti planirani su u Zadru, Karlovcu i Osijeku. S obzirom na poznatu vezu Hrvata i shopping centara, sigurno će 200 dućana biti nova destinacija za brojne građane.

http://www.business.hr

Jednu takvu radionicu, u blizini crkve Svetog Benedikta koja je vjerojatno jedina crkva u Zagrebu u “kojoj se mise ne služe jer je ljeto”, vodi Branimir Jambrek. Oko podneva u hladovini svoje garaže Jambrek vari i pili što god vam treba.

- Ne znam kako drugi rade i koliko novca zarađuju, ali sigurno je da smo dobri. Pa pogledajte sam’ kol’ko ima tih tvrtki. I Mercatone je tu, pa kad se to podijeli po stanovniku, nije čudo kaj smo bogati. Ali, ja imam svoj posao i u druge se ne petljam. Život u Stupniku je lijep i skroman. Imamo mi, k’o i svaka općina, svojih mušica, ali ne treba je ukidati zbog toga – istaknuo je Jambrek. No, dobiti konkretne podatke o novcu koji se okreće u Stupniku i za najupornije je znanstvena fantastika. Državni zavod za statistiku ima podatke o bruto domaćem proizvodu samo za županije, i to iz 2006. godine.

PROBLEM: Po dokumente moraju čak u Samobor
I najbogatije muči birokracija. Mještanin Vilim Bedić, pak, vrlo je susretljiv. Ljetna poslijepodneva krati koseći travu na vlastitom zemljištu. Društvo mu pravi njegov najdraži pas Medo i desetak kokoši koje znatiželjno prate njegov traktor. - Bilo nam je bolje živjeti kad nismo bili općina, kada smo bili samo naselje u Novom Zagrebu. Htio bih vam ispričati kakvih sve problema imamo ako želimo podići vlasnički list ili izvadak iz zemljišnih knjiga, ali ne mogu, prekomplicirano je. Treba otići u Samobor po nešto, pa u Svetu Nedelju po nešto, pa u Zagreb po nešto, pa u Stupnik po… ništa – kaže Bedić, jedan od stanovnika najbogatije općine koji zahtijeva njeno ukidanje. No, podaci Stupniku kao općini ipak idu u prilog. Riječ je o najbogatijoj općini s mnogo sadržaja. Za razliku od mnogo općina u Zagrebu, ova ima i školu, i vrtić, 119 poduzeća, 70-ak obrta i dvije crkve s neobičnim “radnim” vremenom.

http://www.jutarnji.hr

»Uz novi asfalt, ulica će dobiti i obostrane nogostupe, biciklističke staze te javnu rasvjetu. Uredit će se i ponovno semaforizirati križanje avenije i Nežićeve ulice, a semafor će biti postavljen i na križanju s budućom produženom Vatikanskom ulicom za novo naselje Podbrežje«, kazao je voditelj gradilišta. Prošlost će postati i gužve koje su se do sada stvarale dok su vozila skretala iz smjera jug-lijevo u Horvatovu ulicu, jer će prometnica biti proširena te će se sagraditi i lijevi skretači.

»Provučeni su novi strujni kablovi, promijenjena je kanalizacijska mreža, napravljena nova odvodnja te uređeni šahtovi. Trenutačno se postavljaju rubnjaci prema nogostupu, postavlja javna rasvjeta i počinje s »frezanjem« asfalta, nakon čega slijedi još asfaltiranje i iscrtavanje prometne signalizacije«, saznali smo od šefa gradilišta.
Spomenuo je i kako će biti sagrađena posebna ugibališta za javni prijevoz, nakon čega će se vjerojatno postaviti i nadstrešnice pa autobusi više neće stajati na cesti, a putnici pod vedrim nebom. Tako će pješaci konačno biti sigurni jer su do sada autobus čekali ispred križanja s Nežićevom i Horvatovom ulicom uz samu prometnicu, dok im je iza leđa bila šikara. Sigurniji će im biti i dolazak i odlazak do stanice, kao i vožnja biciklistima, jer su do sada svi koristili prometnicu koja je bez javne rasvjete bila opasna.

Na redu su Podbrežje i Vatikanska
Uređenjem posljednjeg dijela Avenije Većeslava Holjevca pozornost je preusmjerena na dio grada u kojem se tek očekuju veći zahvati. Uz započeti produžetak Vatikanske, koja će se na križanju s Ulicom Savezne Republike Njemačke spajati preko Sloboštine na postojeći dio ulice, očekuje se i njeno spajanje prema naselju Lanište i Blato. Nakon gradnje naselja Podbrežje, Vatikanskom bi jednoga dana trebala proći i tramvajska pruga, čime će i atraktivnost tog dijela grada znatno porasti.

Stjepan Bubalo
http://www.vjesnik.hr

»Danas se potpisuje najveća nova investicija za Zagreb i Hrvatsku, i to je samo jedna od mnogih koje tek trebaju stići. Rekao bih da je ovo svjetlo u cijelom tunelu, a ne samo na njegovom kraju. Banke koje su odlučile dati kredit za gradnju trgovačkog centra potvrdile su koliko imaju povjerenja za ulaganje u Hrvatsku«, rekao je Varga. Dodao je da su povjerenje, strpljenje i suradnja tri ključna elementa koja su uvelike pomogla da se uđe u ovaj projekt te da ga se uspješno realizira. S Vargom se složio i predstavnik dioničara TriGranita Sandor Demjan, koji je naglasio da je glavni cilj investicije sagraditi jedinstveni kompleks koji će zbog svoje bogate ponude postati novo društveno okupljalište i koji će pridonijeti stvaranju slike Zagreba kao moderne europske metropole. Otvorenje centra planira se do kraja 2010. godine, a ukupna mu je vrijednost 244 milijuna eura. Prostirat će se na površini od 175.000 četvornih metara.
Buduće popularno i omiljeno mjesto mnogih ‘šopingholičara’ u Zagrebu, Hrvatskoj, a i šire u regiji, imat će deset velikih zakupaca i više od 200 trgovina manje i srednje veličine, hipermarket od 10.000 četvornih metara, kafiće i restorane te multipleks kino s devet projekcijskih dvorana. Do kraja gradnje bit će osigurano i do 3500 parkirnih mjesta.
Osim toga, Arena Centar bit će prvi takav kompleks u Europi prilagođen osobama s posebnim potrebama.
Otvorenje centra sigurno će razveseliti i brojne nezaposlene. Naime, u fazama gradnje centra zaposlit će se do 2500 radnika, a nakon završetka gradnje planira se doći i do brojke od 3000.

Zadovoljstvo ovim velikim projektom nije krio ni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je na iskazanom povjerenju i prepoznatom potencijalu koji ima grad Zagreb zahvalio svim suradnicima, ulagačima i partnerima. Potpisivanju ugovora nazočila je i državna tajnica pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tamara Obradović. Naglasila je da se ovim događajem doprinosi razvoju hrvatskog gospodarstva te da će Vlada RH podržati sve nove investicije u ovom, ali i svim drugim sektorima.

Centar će graditi hrvatske tvrtke
Svečanosti potpisivanja ugovora nazočili su predstavnici konzorcija šest banaka: Intesa Sanpaolo, Erste Group Bank AG, Hypo Investmentbank AG, Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.P.A., MKB Bank Zrt. i CIB Bank Zrt. Arena Centar gradit će konzorcij kojeg čine hrvatske tvrtke: Mucić &Co, Međimurje graditeljstvo i Tromont.

Martina Cikojević
http://www.vjesnik.hr

HAC nasilno ulazi na posjede
Prosvjednici navode da je prošlog tjedna HAC nezakonito počeo ulaziti na njihovu zemlju, a Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada – ne poštujući drugostupanjsko rješenje – 24. lipnja donio je rješenje o stupanju u posjed, i to tako da im HAC – ako do danog roka ‘dobrovoljno’ ne predaju u posjed ‘izvlaštenu nekretninu’ – ‘nasilno’ ulazi u posjed. Pročelnica Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada Ninoslava Zeković je, nakon razgovora s predstavnicima prosvjednika, novinarima objasnila da su rješavali 330 zahtjeva HAC-a za potpuno ili nepotpuno izvlaštenje zemljišta u Hrašću, Buzinu i Jakuševcu radi izgradnje autoceste Zagreb-Sisak (dionica Jakuševec-Velika Gorica) u skladu s odredbama Zakona o izvlaštenju. Od 288 donesenih rješenja pravomoćno je njih 189, a ostala su u žalbenom postupku dostavljena na rješavanje mjerodavnome Ministarstvu pravosuđa.

To je ministarstvo donijelo 14 drugostupanjskih rješenja kojima je poništilo prvostupanjska i vratilo predmete na ponovni postupak kako bi se utvrdilo je li predmet izvlaštenja građevinsko ili poljoprivredno zemljište. Protiv drugostupanjskih rješenja moguće je podnijeti tužbu Županijskome sudu u Zagrebu, rekla je Zeković. U povodu prijedloga HAC-a donesena su rješenja kojima im se odobrava ulazak u posjed izvlaštenih nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju u skladu sa Zakonom o javnim cestama, dodala je.

Predstavnik prosvjednika Ivica Bačurin izjavio je kako je Zeković samovoljno napustila sastanak, a nijedan konkretan odgovor nisu dobili. Stručni pomagač vlasnika zemljišta Mirko Matuško najavio je da će se ‘svim zakonitim sredstvima ljudi protiviti ulasku u posjed, jer za to imaju pravo po Zakonu o vlasništvu’ te da HAC zbog velike vrijednosti građevinskog zemljišta koju trebaju isplatiti, u dogovoru s Gradom Zagrebom, proglašavaju da je to zemljište poljoprivredno.

http://www.javno.com

Odabrana lokacija za gradnju Obrtničkog centra nalazi se južno od Jadranske avenije, u blizini remetinečkog rotora, uz naselje Lanište. Uz prezentaciju planova, pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo obrazložio je i antirecesijski plan koji se sastoji od tri točke, a glavna mu je funkcija pomoć obrtnicima u nadolazeće vrijeme. 

»Sve što smo radili, pa tako i ovaj projekt, radili smo zajedno. Bit ću najsretniji kada ovaj projekt zaživi, jer bez zagrebačkih poduzetnika ne bi bilo ni grada Zagreba«, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Program gradnje na ovoj lokaciji izradio je Urbanistički zavod pod vodstvom dipl. ing. arh. Zorana Hebara. Program treba poslužiti i kao podloga za provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Centar na 13.000 četvornih metara
Na zemljištu površine 13.000 četvornih metara planira se gradnja prostora potrebnih za Udruženja obrtnika Zagreba i Obrtničke komore Zagreb – Obrtnički centar, Obrtničko učilište s prostorima za teorijsku i praktičnu nastavu, poslovni prostori, višenamjenska dvorana i odgovarajući broj parkirnih mjesta. Prema Generalnom urbanističkom planu, cijela zona je mješovite, pretežito poslovne namjene.

Marko Jelavić
http://www.vjesnik.hr

Alternativna lokacija za NK Gavran riješena
Javni urbanističko-arhitektonski natječaj, kazala je Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, trebao bi se raspisati vrlo brzo jer je pripremni program za provedbu natječaja u završnoj fazi. Odabrana lokacija budućeg obrtničkog centra nalazi se južno od Jadranske avenije, u blizini remetinečkog rotora, na nogometnom igralištu odakle će klub Gavran morati iseliti. Na pitanje je li Grad pronašao alternativnu lokaciju za aktivnosti tog kluba, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je kako je taj problem riješen prije tri mjeseca.

- Preveliko je obožavanje zagrebačkih obrtnika koji su korijeni gospodarskog razvitka grada Zagreba. Nitko neće biti sretniji od mene kad natječaj završi da udarimo kamen temeljac – rekao je Bandić, te dodao kako je Gavran dobio prostor iza hotela Ine. Međutim samo na uporabu u roku od godine dana.

http://www.javno.com