http://www.24sata.hr

Direktor ZET- Ivan Tolić tada je najavio otkazivanje ugovora o radu utvrde li se propusti ili odgovornost za nesreću u strukturama ZET-a.

Zagrebancija.com – Zagreb news portal

- Čim sam na radiju čula da smo mi na zadnjem mjestu pomislila sam da to nije istina. Uvijek na vrijeme dođu tramvaji a ni cijene nisu prevelike. Postoje i redovite noćne linije. Jedino su auti koma jer ih je previše pa imam i problema s parkingom. Što se tiče većeg korištenja bicikla to svakako.

Evo ja se ljeti vozim samo biciklom. Sada se ne usudim jer ti auti luduju pa koristim vrijeme kada su godišnji odmori. Možda je javni prijevoz loš za one s ograničenim vremenom i koji uvijek negdje jure pa si ne mogu dozvoliti čekanje tramvaja ili busa- rekla je Lucijana Cvetko. -Automati i dalje zbunjuju ljude koji ne znaju gdje bi cvikali karte i što treba učiniti s uputama na displejima. A da ne spominjem da su riječi na engleskom na tim displejima krivo napisane. Radije koristim motor nego javni prijevoz ali sve u svemu koma je. Često se turisti tu izgube jer su i putokazi nedovoljno jasni. Prije ih čak nije ni bilo. Sad bar je negdje ali još uvijek nedovoljno. A da ne spominjem sporost tramvaja i premalo autobusnih linija- kaže nam Neven Bukač.

Studentica Irena Cvetek je najviše pak ogorčena činjenicom da nisu svi tramvaji niskopodni.
- To je pogotovo loše za invalide koji imaju problema čak i sa ovim niskopodnim tramvajima a kamoli sa starima. I onda im se dogodi da moraju čekati niskopodne tramvaje koliko treba. Trebaju svi tramvaji biti niskopodni a ne samo neki. Daleko smo mi još za zapadnim zemljama. Ljuti me jako što pokazivača kada će tramvaj stići na nekim mjestima ima, a na nekima nema. Ponekad na njima i krivo piše kada pojedini tramvaj stiže. Tu je i problem kada primjerice dođete do nekog okretišta pa morate čekati bus a često nema ni pločnika – kazala je Irena Cvetek koja bi ipak javni prijevoz ocjenila sa solidnom četvorkom.

Zagrebancija.com – Zagreb news portal

- Planiram ih i uredno prijaviti. Naravno, imati ćemo i dispečerski centar, ali trenutna lokacija još nije poznata – dodao je vlasnik tvrtke Taxi Cammeo koji se prije toga planira proširiti prvotno na osječko tržište gdje dolazi 1. travnja.

‘Minovski može u Zagreb samo turistički’
Tvrtka Taxi Cammeo, inače raspolaže sa 22 vozila među kojima su Renault Lagune 3, Škode Octavia i Škode Superb te jedan mini bus marke Renault Traffic. Koji će auto koristiti u Zagrebu još uvijek nije odlučio, ali ima nekoliko favorita, među kojima se nalazi Škoda Superb, Renault Laguna ili Opel. Svako vozilo će imati satelitsku navigaciju i mnoštvo opreme, te će biti dostupan 24 sata dnevno. Kao što se moglo i očekivati Juraj Šnidarić iz udruge Radio Taxi Zagreb burno je reagirao na ove najave, te je poručio je kako riječki taksisti u Zagreb mogu doći samo turistički. Minovski je rekao kako se uopće e opterećuje zagrebačkim taksijem i time što će im biti konkurencija. Jednostavno me to ne zanima, izjavio je vlasnik Taxi Cammea koji je prije nekoliko je godina već pokušao doći u Grad te je naišao na oštru reakciju lokalnih taksista.

Predsjednik udruge Radio Taxi Juraj Šnidarić kazao je kako ‘taj iz Rijeke može doći samo u turistički Zagreb’, a ako ne dođe, tvrdi da će ga sam osobno dočekati, piše Zagrebancija.com.

‘Neka najprije plati mirovinsko i zdravstveno svojim zaposlenicima’
- Provozat ću ga po Gradu da vidi Mimaru, HNK i Lenunzijevu potkovu. Inače, nema te vlasti koja će dovući njegove taksiste u Zagreb uz postojećih 1034 taksista. Neka prvo riješi svoje kaznene prijave i one za neplaćanje mirovinskog i zdravstvenog za svoje zaposlenike – oštro je odgovorio Juraj Šnidarić na vijest o tome da Cammeo dolazi u Zagreb. Šnidarić tvrdi da riječka taksi usluga nije niti približno tako kvalitetna kao ova zagrebačka. Vozila se, tvrdi dalje, čekaju i po pola sata, a u tvrtki rade studenti, te zbog toga on smatra kako na zagrebačkom tržištu za Taxi Cammeo nema mjesta. Šnidarić je upitao biste li netko radije opovjerio suprugu i dijete nekom tko oma 19 godina, ili bi radije da ih vozi netko poput njega , koji ima 38 godina radnog iskustva.

- Taj Cammeo pokušava doći već 10 godina, ali čovjek sa takvom reputacijom sigurno neće u Zagreb – dodao je Šnidarić. Inače, na sastanku taksista održanom 2. veljače donesen je zaključak da bi svaka lokalna samouprava trebala odrediti koliki je broj taksista potreban za njezino područje, a nedavno istraživanje autokluba potvrdilo je da je prijevoz taksijem u Europi skuplji jedino u Münchenu, Liverpoolu, Bruxellesu i Ljubljani.

http://www.javno.hr

Istodobno, već ranije su iz ZET-a kazali za Vjesnik da iduće godine ne namjeravaju ulagati u novu infrastrukturu, nego samo održavati postojeću jer su i sami svjesni financijske situacije koja ih je snašla. Iz tvrtki TriGranit, koja na Laništu gradi trgovačko-zabavni kompleks Arena centar, i Arene Zagreb potvrdili su kako bi tramvajska pruga bila dobrodošao projekt, ali za sve daljnje informacije i planove o tome upiru prstom u Grad i ZET. Stanari Laništa, koji se u zadnje vrijeme bune protiv pretjerane gradnje u njihovu naselju (kao u slučaju Obrtničkog centra), novoj pruzi nisu ipak našli previše zamjerki.

»Ovakav potez možemo podržati uz uvjet da se prije početka realizacije projekta napravi karta buke koja će pokazati što možemo očekivati i koliko će nova pruga utjecati na kvalitetu života stanara«, kazala je Gordana Miškulin, stanarka Laništa, zaključivši kako će nova pruga sigurno donijeti i dosta buke u taj dio grada.

Gradnja remize, cesta i mostova
Ako bi se dio pruge do Laništa, za koju se pisalo da bi bila duga 800 metara, jednoga dana i počeo graditi, projekt bi bio puno kompleksniji nego što se na prvi pogled čini. Osim produžetka tramvajske pruge od rotora do nove remize na Blatu, projekt bi se u budućnosti povezao i s produženom Vrapčanskom i Vatikanskom ulicom. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb-zapad Jadranko Baturić kazao je kako bi se Vatikanska i Vrapčanska trebale spojiti negdje pokraj Arene, a novo okretište gradilo bi se pokraj Sveučilišne bolnice. Za ostvarenje toga plana potrebno je uložiti veliku svotu novca, u što spada produženje Vrapčanske i Vatikanske ulice, gradnja Jarunskog mosta i nekoliko nadvožnjaka.

Stjepan Bubalo, Sanja Torbica
http://www.vjesnik.hr

http://www.index.hr

Ako se prihvati ta opcija uzemljavanja prometnice istok-zapad, najprometnija trasa sjever-istok, kuda dnevno prođe i do 35.000 vozila, i dalje će ostati na sadašnjem rotoru, ali Pološki ističe da temeljite analize potvrđuju da neće dolaziti do zastoja. »Najvažnije je smanjiti sadašnji pritisak na rotor, a varijante, koju trasu spustiti ili izdići, ovise i o dugoročnim gradskim projektima. Ipak, i uz denivelaciju rotora, unutar deset godina potrebno je sagraditi još jedan most, vrapčanski ili istočni jarunski da bi se smanjio pritisak na rotor i Jadranski most«, istaknuo je Pološki.

Tunel bi iz smjera Jadranske avenije počinjao oko 250 metara od sadašnjeg skretanja za Lanište, u njega bi se ulazilo iz lijevih trakova, a desni bi vodili na rotor ili pak preko desnog skretača prema Remetincu. Proširila bi se i Remetinečka cesta, čak na šest prometnih trakova, ali ne u cijeloj dužini, nego od rotora do benzinske postaje Lukoil. Tramvajski i pješački promet ostali bi u sadašnjoj razini. Tako bi tramvaji nesmetano mogli prometovati bez ikakvih križanja s automobilskim prometom, što je, kazao je Pološki, važno zbog gradnje nove remize u Blatu.

»Nastojali smo izbjeći izdizanje rotora u visinu, a sva druga rješenja, osim križanja automobilskog i tramvajskog prometa, zahtijevaju gradnju još jednog vijadukta iznad postojećeg rotora«, kazao je Pološki. Rekonstrukcija remetinečkog rotora s tunelom rađena je i u simbiozi s budućim projektima. Tako ona na sebe veže gradnju istočnog mosta uz Jarun te se nadopunjuje s gradnjom južnog dijela prstena.

Da bi rekonstrukcija remetinečkog rotora trebala biti prioritet u gradnji grada, svjedoči i policijski podatak da se prošle godine ondje dogodilo 129 prometnih nesreća, ali je zanimljiv i podatak da nikad ondje nije smrtno stradala ni jedna osoba. Denivelacija je važna i zbog svakodnevnih gužvi koje se ondje stvaraju, a time i gubljenja individualnih prometnih troškova. Prema statistikama profesora Pološkog, ondje se godišnje gubi oko 800.000 eura, što projekt denivelacije putem tunela isplaćuje za deset godina.

Bandić: Oni s drukčijim idejama neka osnuju svoju stranku
Na predstavljanju je bio i gradonačelnik Milan Bandić koji je istaknuo kako je rješenje problema na rotoru preduvjet za realizaciju ostalih prometnih projekata poput gradnje sjeverne obilaznice, gradnje Šarengradske, Radničke te cjelokupnog uređenja Blata, nove poslovno-stambene zone. Gradonačelnik se oštro obrušio i na one u Gradskoj upravi koji, kako je kazao, stopiraju i koče najvažnije projekte. »Nije se ulagalo 30 godina u gradski promet i mi sad u 10 do 15 godina moramo sve to nadoknaditi«, kazao je Bandić. Dodao je kako traži da se takve osobe javno izjasne što žele, a ako ne žele raditi na dobrobit Zagrepčana, jer imaju drugačije ideje koje planiraju realizirati za 30 godina, neka osnuju vlastite stranke te sami steknu povjerenje građana. Za sam projekt rotora kazao je da će trebati godina dana da se riješe sva imovinsko-pravna pitanja jer se projekt mora širiti za 500 do 700 metara.

Varijante:
- 1. varijanta: promet istok-zapad izdiže se na vijadukt na drugu razinu;
- 2. varijanta: promet istok-zapad ide tunelima;
- 3. varijanta: promet zapad-sjever izdiže se na vijadukt u drugu razinu, a sjever-istok vodi se u podzemnom tunelu;
- 4. varijanta: promet sjever-istok vodi se tunelom
- 5. varijanta: promet istok-zapad nalazi se u razini sa sadašnjim tramvajem.

Plan gradnje:
- desni skretači na cijelom rotoru;
- rušenje starih, nepotrebnih dijelova;
- gradnja zaštite za gradnju tunela;
- rušenje zapadnog dijela rotora, promet okolno;
- rušenje istočnog dijela;
- gradnja tunela ispod zemlje;
- gradnja objekata na rotoru;
- puštanje prometa na rotoru i završetak gradnje tunela.

Stjepan Bubalo
http://www.vjesnik.hr

Najvećih problema imali su stanari okolnih zgrada koji su morali podnositi buku i prašinu za vrijeme najvećih radova, dok je prometnih problema bilo najviše u jutarnjim satima kada su se gužve stvarale ispod mosta, na rotoru. »Ovdje se sastaju široke prometnice iz svih smjerova pa nije ni čudo što se ujutro u kolonama čekalo i po 20 minuta. Ipak, najviše se radilo ljeti, a najvažnije je da se most pusti u promet prije kiša jer su tada i gužve odmah veće«, kazao je stanar Utrine Dinko Grgić. Najveću buku na mostu je stvarala nova metoda skidanja istrošenog betona jakim pritiskom vode, nakon čega su zamjenjeni istrošeni čelični dijelovi. Nakon ojačanja most je nanovo betoniran, postavljeni su novi rubnjaci, a trenutno se ojačavaju i uređuju potporni stupovi. Postavljaju se i nove ograde oko prometnice. Uz visoku zaštitnu ogradu za pješake, postavlja se i zaštita za automobile, što su poslijednji radovi prije polaganja asfalta. I drugi vijadukt Mosta mladosti u jednako je lošem stanju te zahtjeva obnovu, dok su iz Gradskog ureda za izgradnju kazali da se s obnovom ide postupno, u skladu s mogućnostima. Tako je moguće da sljedeće godine na red dođe drugi, paralelan vijadkut, onaj koji od mosta vodi prema jugu.

Ozbiljno se radi i na gradnji nove tramvajske stanice u produžetku Mosta Mladosti, u Držićevoj avenije za naselje Borovje koju stanovnici s nestrpljenjem očekuju već nekoliko godina. Napravljeni su već neki radovi na kolniku, a stanica će se nalaziti uz Ininu benzinsku postaju. Kolnik je proširen na obje strane gdje će se urediti i autobusne stanice, a trenutno se uređuju stanice za ulazak putnika. Napravljeni su i strujni dovodi za budući pješački semafor te se kraj radova predviđa u roku mjesec dana.

Stjepan Bubalo
http://www.vjesnik.hr

Naime, prolaskom autoceste Zagreb-Sisak i taj dio Vukomeričkih gorica postaje sve bliži urbanom dijelu Velike Gorice, ali i glavnom gradu, a nova cesta daje mogućnost bržeg spajanja na autocestu koja je u gradnji. Dužina je asfaltirane prometnice, koja je do sada bila poljski put, oko 1500 metara, a širina pet metara. Radove izvodi tvrtka Swietelsky, a dovršetak je planiran do kraja tjedna. Inače, Ured državne uprave u Velikoj Gorici poslat će sljedećih dana pozive za otkup zemljišta na trasi buduće istočne obilaznice. Cijena otkupa ovisit će o vrsti zemljišta, a prijedlog su napravili stručnjaci. Tako se, primjerice, četvorni metar poljoprivrednog zemljišta, ovisno o namjeni, otkupljuje po cijeni od 60 do 80 kuna, a građevinskog od 300 do 1000 kuna.

Ana Mirenić

http://www.vjesnik.hr

Podsjećamo, Srbija i Hrvatska još nemaju sporazum o zračnom prometu pa je JAT morao tražiti posebne dozvole kako bi tijekom sezone imao letove iz Beograda za Dubrovnik. Dva srpska zrakoplova sletjela su u Dubrovnik 2. i 6. srpnja, ali JAT nije dobio dozvolu za cijelu sezonu, već samo za ta dva slijetanja. Ako sporazum bude sutra potpisan, više neće biti prepreke za letove između Hrvatske i Srbije.

http://www.hrt.hr

http://www.24sata.hr