Krater s Marsa u Travnom
Inicijativa za spomenik Milutinu Milankoviću, osim afirmacije velikoga znanstvenika, ima za cilj potaknuti uređenje budućega javnog parka uz Mamuticu te Novi Zagreb obogatiti umjetničkim sadržajem u javnom prostoru Travno bi uskoro moglo dobiti javni spomenik u obliku svemirskoga kratera s Marsa. Inicijativa za podizanje spomenika Milutinu Milankoviću koji bi se trebao nalaziti na lokaciji budućega parka između Mamutice i Ulice Savezne Republike Njemačke pokrenuta je prošle godine povodom 130. obljetnice Milankovićeva rođenja i Međunarodne godine astronomije 2009. Prijedlog spomenika svojevrsna je umjetnička interpretacija svemirskoga kratera budući da su u čast toga hrvatskog astronoma, geofizičara i klimatologa svjetskoga glasa nazvani krateri na Mjesecu i Marsu. Po Milankoviću nazvana je i medalja za klimatologiju Europske geofizičke unije i jedan asteroid, ali i nijedna ulica u njegovoj zemlji.
Iako je izvorna ideja za spomenik inspirirana asteroidom, konačni se prijedlog podudara s oblikom Milankovićeva kratera na Marsu, a svojom je kružnom formom i površinom istovremeno i umjetnička interpretacija „Milankovićevih ciklusa“, odnosno klimatskih promjena, kaže kiparica Ana Elizabet, autorica modela spomenika. Taktilna skulptura koja poziva na dijalog i interakciju, ima i edukativnu funkciju kroz razvijanje senzibiliteta za umjetnički sadržaj, a s obzirom na to da je posvećena klimatologu Milankoviću, želi potaknuti i odgovorniji odnos prema okolišu, navodi Elizabet. Spomenik promjera oko 3,5 metra i visine oko 80cm bio bi smješten na sjevernoj polovici budućega parka sa zapadne strane Mamutice. Skulptura je zamišljena u tehnobetonu s glatkim površinama. Jedna od ideja je i da se sa spomenika astronomu noću mogu gledati zvijezde. Skulptura bi funkcionirala i u specifičnoj vizuri s prozora najveće zgrade u zemlji.
Obzirom na izbor materijala bila bi i izrazito jeftina za napraviti. Odabir lokacije predložio je inicijator spomenika Saša Šimpraga. Tako se svemirski „krater“ predlaže u naselju koje je indirektno vezano uz svemir tj. u kojem su po izgradnji ranih sedamdesetih sve javne površine bile imenovane u čast osoba i pojmova vezanim uz astronomiju i zrakoplovstvo i to kao posljedica svjetskoga oduševljenja svemirskim istraživanjima. Nažalost, tamošnje su ulice preimenovane devedesetih bez da se vodilo računa o grupnom, smislenom kontekstu pa je tako danas od izvorne nomenklature preostala samo Kopernikova ulica. Smještanjem spomenika jednom od međunarodno najistaknutijih hrvatskih znanstvenika koji se bavio svemirom upravo u Travno nadograđuje se povijesni kontekst, a skulptura je osim uloge znaka u prostoru usmjerena i k stvaranju kvartovskoga identiteta temeljenog na memoriji mjesta, navodi Šimpraga.
Zapuštena lokacija za koju se spomenik predlaže upisana je kao zaštićena zelena površina i već je desetljećima u planu njeno stavljanje u funkciju javnoga parka. Danas je to šikara, mjestimično privatizirana malim urbanim vrtovima za koje se također predlaže da kao autentična vrijednost na neki način budu reinterpretirani s budućim uređenjem parka, ali u službi javnosti. Inicijativa osim afirmacije velikoga znanstvenika i poticanja uređenja samoga parka, za cilj ima i obogatiti Novi Zagreb umjetničkim sadržajem u javnom prostoru, ističe Šimpraga. Prijedlog je građanska inicijativa koja će biti prezentirana Gradu o kojem će ovisiti da li će se i kada spomenik realizirati.
vemirska aureola
Milutin Milankoviću je jedan od svjetski najuglednijih članova
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Milanković je klimatske cikluse utvrdio matematičkim proračunima na fizikalnim modelima čime je – prije svemirske ere – točno izračunao i prosječnu temperaturu na Marsu.