Muzej kvarta ide u Travno
O Novom Zagrebu se oduvijek govori kao o spavaonicama grada, što nije pretjerano lijepo, ali nije ni daleko od istine o golemom prostoru u kojem kulturni, pa ni društveni sadržaji, jednostavno nisu zaživjeli. Za Muzej suvremene umjetnosti, koji će se skoro otvoriti u tom dijelu grada, upravo bi ovo trebalo biti jedan od većih izazova. A pitanjem kako uspostaviti komunikaciju sa zajednicom, te kako odgovoriti na potrebe neposrednog društvenog okruženja jedne takve institucije, bave se već neko vrijeme mladi muzeolozi i muzeologinje iz udruge Kontraakcija. Riječ je o studentima i mladim znanstvenicima koji su pokrenuli projekt pod nazivom «Muzej kvarta». Za razliku od velikog muzeja na Aveniji Većeslava Holjevca, ovaj projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.
Ono što Muzej kvarta istražuje, a zatim pokušava i prezentirati, jest specifičan identitet Novog Zagreba, odnosno njegovih pojedinačnih kvartova. To je pak proces u kojem je naglasak na angažmanu i zajedničkom radu umjetnika, stručnjaka, i samih građana, ponekad i uz sudjelovanje njihovih već aktivnih udruga. Projekt se odvija u obliku radionica, razgovora unutar zajednice, izložbi i drugih događanja, a dosad je obuhvatio tri kvarta: Središće, Sopot i Travno. Marko Milovac iz Kontraakcije objasnit će kako im je polazište zapravo bilo u samim definicijama muzeološke prakse i njenih aktivnosti, pa tako i muzeja kao institucije.
«Poanta je u tome da bismo htjeli promijeniti mišljenje ljudi o muzeju kao instituciji. Konkretno, taj muzej dolazi u jednu sredinu, i u njegovom djelovanju sudjeluju svi stanovnici te sredine. Oni, dakle, sami sukreiraju koncept muzeja. Želimo izbjeći krutu podjelu između muzeja kao institucije ili građevine, i njegovih korisnika.»
Svaki od pojedinačnih kvartovskih projekata započinjao je istraživanjem, kaže jedan od osnivača udruge Vlado Tatomir, a prvo s čim su se upoznali bile su urbanističke osobitosti dijela grada kojim se bave. Mnogo je, međutim, važnije bilo razgovarati sa samim stanovnicima i vidjeti što oni znaju i osjećaju o vlastitom kvartu, koje su im potrebe, problemi, te pozitivne ili negativne strane života u toj sredini. Zamisao Muzeja kvarta na određen način i jest bila ‘muzej’ kao prostor istraživanja, sastajanja, ali i upoznavanja sa suvremenom umjetnošću.
U aktivnostima Muzeja kvarta sudjeluju većinom mladi umjetnici, studenti Akademije likovnih umjetnosti, Studija dizajna i Arhitektonskog fakulteta. Oni predlažu vlastite projekte koji se realiziraju uz suradnju i komunikaciju sa zajednicom. I sami stanovnici kvarta predlažu svoje zamisli, a zajedničko svemu što se radi u okviru Muzeja kvarta je neki oblik društvenog angažmana, kao reakcije, komentara, odgovora na konkretne potrebe, ili pak upućivanja karakteristične, vidljive ili skrivene, detalje.
«Na radionicama u sklopu Muzeja kvarta Središće, razgovarali smo sa svim tim ljudima i saznali nešto o identitetu tog kvarta. Na kraju smo to prezentirali na način da smo, umjesto klasične izložbe, napravili neku vrstu turističke rute kroz Središće. U njoj su bile označene sve točke za koje smo zaključili da su stanovnicima bitne. Bilo tko je mogao proći tu rutu, kod svake točke mogao se informirati putem audio vodiča i pismenih materijala. Bilo je važno da se identitet kvarta može doživjeti putovanjem i boravkom u samom kvartu.»
Kontraakcija je dosad odradila Središće i Sopot, a novi kvart koji obrađuju je Travno. Projekt se bavi svojevrsnim nasljeđem sredine u koju se integrirao, ali i sam ne bi imao puno smisla kada ne bi ostavio i neko vlastito ‘nasljeđe’. Muzej kvarta želi kulturno i socijalno oživjeti Novi Zagreb, što je u svakom slučaju proces koji traje, i mora se razvijati dalje izvan strogih okvira projekta.
«Društveno-angažirani rad ljudi, umjetnika i stručnjaka iz različitih područja trebao bi polučiti nekakav rezultat u svakoj zajednici. Njega bismo prezentirali na samoj izložbi, pri čemu nemamo namjeru s izložbom izaći iz tog kvarta, nego bismo sve sudionike poticali na daljnja izlaganja i druge aktivnosti. Ići ćemo u druge kvartove, ali ostali bismo u kontaktu sa ljudima s kojima smo već radili, tako da se kasnije možemo projekt dopunjavati novim sadržajima. Već kroz ove početne akcije želimo da se uspostavi kontinuitet.»
Radionice u Travnom počele su već 2.5.2009, a i dalje će se održavati svaki utorak i subotu u mjesecu lipnju. Rezultat radionica trebala bi biti još jedna Kontraakcijina izložba u suradnji sa stanovnicima Travnog i umjetnicima. Za one koje zanima, mjesto održavanja radionica je Međunarodni centar za usluge u kulturi, na adresi Božidara Magovca 17. Detalje o samom projektu pronaći ćete pak na www.kontraakcija.hr.
Ostavite poruku